Ukratko o samostanu Svete Marije Magdalene u Portu
Samostan sv. Marije Magdalene nalazi se u Portu, a pripada župi Dubašnica. Samostan je osnovan 1480. godine. Vjerojatno je da su na istom mjestu, pod upravom samostana na obližnjem Glavotoku, već ranije živjeli redovnici pustinjaci.
U bivšoj konobi i tošu (prostor za mljevenje maslina) uređen je samostanski muzej, u kojem se čuvaju umjetnički i uporabni predmeti koji su se tijekom stoljeća skupili u crkvi i samostanu. Redovnici ovoga samostana okupljaju u svojoj crkvi vjernike iz sela Porta i Vantačića te tako pomažu župniku Dubašnice, a pomažu i drugim župama po otoku Krku. Tijekom svoje povijesti Provincija franjevaca trećoredaca imala je mnogo svećenika baš iz župe Dubašnica, u kojoj se nalazi i ovaj samostan. Danas u samostanu žive i rade dva redovnika.
Povijest samostana
U 15. stoljeću na ovom je mjestu postojala mala kapela svete Marije Magdalene. Godine 1480. krčki knez Ivan VIII. Frankapan darovao je kapelu franjevcima trećoredcima. Pokraj kapele stanovao je jedan pustinjak – trećoredac.
jednom prilikom zapaljen. Tada su uništeni svi spisi koji su govorili o bogatoj prošlosti ovoga mjesta.
Godine 1556., Gerolamo da Santa Croce naslikao je poliptih za glavni oltar nove crkve. Na srednjoj slici donjeg dijela poliptiha nalaze se sv. Marija Magdalena, tijela pokrivena kosom i anđeli; na desnoj slici sv. Grgur, papa; na lijevoj slici sv. Ivan Krstitelj. U gornjem dijelu poliptiha nalaze se: na srednjoj slici Blažena Djevica Marija s djetetom Isusom; na desnoj slici sv. Kvirin, zaštitnik biskupije; na lijevoj slici sv. Franjo Asiški. Crkvu je godine 1557. posvetio krčki biskup Albert Dujmi.
Svetište je odijeljeno od crkve mramornim lukom. U svetištu se nalazi barokni mramorni oltar iz 1730. godine. Crkva ima dvije pokrajnje kapele s pripadajućim oltarima. Kapela s lijeve strane crkve s oltarom sv. Nikole i kapela s desne strane crkve s oltarom sv. Roka, potječu iz 1748. godine. Smatra se da je kapela sv. Nikole podignuta 1538. godine kada je ovdje postojala Bratovština sv. Nikole. Samostan je u sadašnjem obliku od 18. stoljeća. U drugoj polovici 20. stoljeća samostan i crkva obnovljeni su te je otvoren reprezentativni muzej u kojem je prikazan život franjevaca trećoredaca glagoljaša kroz povijest na ovom mjestu.
Crkva i samostan su i danas u posjedu Hrvatske provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. Do liturgijske obnove nakon Drugog vatikanskog sabora ovi fratri u svom bogoslužju rabili su staroslavenski jezik, a kroz povijest pisali glagoljskim pismom. Na taj su način očuvali hrvatsku kulturnu i crkvenu baštinu.
Samostanska zbirka samostana franjevaca trećoredaca
Sakralna zbirka sadržava predmete nastale od 15. do 20. stoljeća, i to slike, kipove, crkveno srebro i ruho. Slike su uglavnom barokne, venecijanskog podrijetla. Ističe se slika Bogorodice sa svecima iz 16. stoljeća u maniri Bellinijeve škole, te dvije Madone naslikane na drvenoj podlozi. Franjevci trećoredci glagoljaši čuvaju stare knjige, od kojih treba spomenuti Levakovićev brevijar, misal, pravopis staroslavenskog jezika i latinsko-staroslavenski prijevod 50. psalma te glagoljske rukopise Datja i Prijatja (blagajnički dnevnik) iz 1608. godine, Knjigu samostanskih livela, posudbi i dugova i Našastar (inventarnu samostansku knjigu). U atriju samostana i u crkvi sv. Marije Magdalene održavaju se brojne kulturne manifestacije, koncerti klasične i tradicionalne glazbe.
Braća Branko i Drago Fučić izrađivali su Baščansku ploču u manjim dimenzijama, kao suvenir, pa se kao takva našla na zidovima u mnogim domovima u zemlji i inozemstvu. Jednak lapidarij kao u Valunu izradili su braća Fučić 1990. godine u ambijentu samostana sv. Marije Magdalene.
Prospekt Samostana Svete Marije Magdalene u Portu (TZO Malinska – Dubašnica).
Izvor: Wikipedia
Fotografije: malinska.hr, 21.07.2016.
