Zastava Općine Malinska – Dubašnica

Prema definiciji, grb, koji u naš jezik dolazi od germanske riječi Erbe (nasljedstvo), simbolični je, obojani znak, odnosno lik. U užem smislu grb podrazumijeva dvije stvari: da sadrži štit (glavni dio grba) i da je u trajnoj uporabi. Grbovi se javljaju u srednjem vijeku, na početku 12. st., na štitovima ratnika (križ ara) i polako postaju njihovi trajni simboli. Potom ih preuzimaju i nasljeđuju njihovi potomci. Grb prihvaćaju i korporacije, ustanove, teritorijalne jedinice, države, itd. Vladarska povelja kojom se nekomu, ili pak određenom području ili instituciji podjeljuje grb, naziva se grbovnica ili armales (novolat. littera e armales).

Sve to proučava heraldika kao jedna u nizu pomoćnih povijesnih znanosti, točnije rečeno vrijeme i okolnosti nastanaka grbova, pravila njihove izrade i njihov povijesni i povijesnoumjetnički razvitak. U pogledu heraldičkih istraživanja, ne samo Dubašnice, već i cijeloga otoka Krka, nismo u zavidnom položaju. Nedostaje nam čak i elementarni katalog heraldičke građe.

Dana 25. listopada 1997. godine Općinsko vijeće Općine Malinska – Dubašnica donijelo je Odluku o grbu i zastavi Općine Malinska – Dubašnica (Odluka o grbu i zastavi Općine Malinska – Dubašnica, 25.10.1997, Službene novine Primorsko goranske-županije, br. 24/1997, 28.11.1997.).

U toj odluci piše: … Grb Općine Malinska – Dubašnica ima sreoliki štit, svijetloplave boje u kojem je smješteno zlatno stablo hrasta s korijenjem i 12 žirova … (čl. 5). Nadalje se tumače zakonski uvjeti korištenja grba i zastave, ali i kazne za prekršaje, i dr. Isto je ponovljeno i u Statutu Općine Malinska – Dubašnica (od 15. srpnja 2009) gdje pod obilježjima piše da Općina ima grb i zastavu: … Grb Općine je povijesni grb, koji se sastoji od trokutastog – sreolikog (srcolikog) štita u plavom polju u kojemu se nalazi zlatno stablo hrasta s korijenjem i 12 žirova. Zastava je jednobojna – plave boje, dimenzija omjera dužine i širine, 2:1. Na sjecištu dijagonala nalazi se obostrano grb Općine, obrubljen zlatnom rubnom trakom. Grb i zastava koriste se na način kojim se ističe tradicija i dostojanstvo Općine … Najzad, dana 10. svibnja 2010. donesena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o grbu i zastavi Općine Malinska – Dubašnica u kojoj se preciziraju neke stavke vezane uz uporabu grba i zastave (Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o grbu i zastavi Općine Malinska – Dubašnica, 10.05.2010, Službene novine Primorsko-goranske županije, br. 19/2010, 21.05.2010.).

No, upitajmo se, odakle zapravo Dubašnici grb? Ono što za sada možemo reći jest to da Dubašnica u povijesti nije imala svoj grb, kao što je to ovaj danas. Ako se nešto od heraldičkih obilježja ovdje koristilo, mogla je to biti poglavito župna zastava sv. Apolinara ili možda koji bratovštinski simbol. Drugim riječima, naš današnji grb novijeg je datuma. Njegov idejni je začetnik Branko Fučić.

Prvu verziju grba Dubašnice u grafičkom/tiskanom obliku objavio je još 1971. godine u Istarskoj Danici 1972. koju je tada uređivao vlč. Antun Hek, a objavili Kršćanska sadašnjost u Zagrebu i Istarsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda u Pazinu. Međutim, komunističke vlasti su Istarsku Danicu 1972., tiskanu upravo u vrijeme Hrvatskog proljeća, zabranile, a naklada je konfiscirana. Fučić je tom prigodom izradio grafičke priloge i komentare te omot Istarske Danice, u kojima je predstavio istarsku i primorsku heraldiku. Isti je grb Fučić ponovio i u Vodiču Historijskog arhiva Rijeka (ur. Nikola Crnković) iz 1980. godine. Kao uzor za dubašljanski grb, Fučiću je poslužio grb obitelji Della Rovere iz 16. stoljeća, koji se nalazio isklesan na kući obitelji Bosnić u Uskočkoj ulici, u Senju.

Della Rovere stara je patricijska obitelji podrijetlom iz Italije koja je među svojim članovima imala čak i dvojicu papa. Bili su to Francesco della Rovere, tj. papa Siksto IV. (1471 – 1484) i Giuliano della Rovere, tj. papa Julije II. (1503 – 1513). Danas se spomenuti grb iz Senja čuva u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu.

Prije tiskane varijante Fučić je učinio odljev dubašijanskog grba u boji i datirao ga s 1970. godinom. Grb Dubašnice koji je izradio Branko Fučić izvrsno je heraldičko rješenje, jednostavno, a opet toliko jake simbolike (hrast – dub sa žirovima i dubokim korijenjem prema nekim tumačenjima svaki žir bi mogao predstavljati pojedino dubašljansko selo). Da se na kraju poslužimo riječima vlč. Franje Velčića koji je za Fučićevo heraldičko stvaralaštvo s pravom utvrdio da je u njemu iskazano vrhunsko poznavanje materije, a što je rezultiralo vrijednim ostvarenjima, te da je u više navrata pokazao svoju temperamentnost – što zajedno s njegovim ostalim znanstvenim i stručnim radom – nanovo očituje njegovu originalnu osobnost i trajnu vrijednost (zbornik Az grišni diak Branko pridivkom Fučić, Malinska – Rijeka – Zagreb 2011., str. 759-770). Dakle današnji Grb Općine – grb Dubašnice prikazuje cjelovito stablo hrasta tzv. Najsvetijeg stabla (duba) s čvrstim, razgranatim korijenjem i masivnom krošnjom sa žirovima, a takvim svojim izgledom simbolizira snagu i mudrost, vrline koje se na simboličkoj razini vezuju uz ovo ponosito tzv. sretno ( zovu ga u nekim područjima Hrvatske) drvo koje povezuje nebo i zemlju.

Kažimo i da hrastove šume još se nazivaju i dubravama jer se hrast još naziva i dub (staroslavenski jezik) konkretnije dubac. Tako se hrast spominje i u našoj himni “…dok mu bura hrašće vije…” a po hrastu (dubu) je i Dubašnica dobila ime (Sjeverozapadni dio otoka Krka – na morskoj strani omeđen dvama rtovima: Pelovom i Čufom, a u unutrašnjem dijelu otoka graničan s omišaljskim, dobrinjskim i poljičkim krajem te negdašnjim širim teritorijem grada Krka – od 15. stoljeća se u povijesnim vrelima naziva Dubašnica (Dubačnica, Dubasniza)).

Spomenimo i da je završni dizajn današnjeg dubašljanskog grba i zastave osmislio Heraldic Art d.o.o. Rijeka (grb je stilizirao Mladen Stojić) .