€URO NAŠ NOVAC

Republika Hrvatska od 01. siječnja 2023. godine kao svoju službenu valutu počinje koristiti €uro.  Općina Malinska – Dubašnica donosi osnovne informacije o procesu uvođenja €ura.


Prvo, država mora biti članica Europske unije (EU). Uvođenje eura važan je korak u članstvu u EU‑u.

Euro, koji je uveden 1. siječnja 1999., zamijenio je nacionalne valute 19 od 27 država članica EU‑a. Jedinstvena valuta zakonsko je sredstvo plaćanja 340 milijuna građana EU‑a, koji putuju u druge države ili rade u njima pouzdajući se u stabilnost cijena. Sedam od osam preostalih država članica EU‑a – Danska je izuzeta na temelju posebnog sporazuma – Ugovor o funkcioniranju Europske unije obvezuje na uvođenje eura, što znači da moraju nastojati ispuniti konvergencijske kriterije iz Ugovora. Koji su to kriteriji?

Prvo, Ugovor obvezuje države članice na postizanje visokog stupnja održive ekonomske konvergencije prije pridruživanja europodručju. To znači da njihova gospodarstva moraju biti u stanju držati korak s gospodarstvima u europodručju. U provjeri ekonomske konvergencije mjeri se napredak na sljedećim područjima:

  • cjenovna kretanja, tj. inflacija
  • fiskalni saldo i državni dug
  • devizni tečajevi
  • dugoročne kamatne stope.

Uzimaju se u obzir i drugi čimbenici važni za ekonomsku integraciju i konvergenciju, na primjer snaga institucijskog okružja u državi.

Konvergencija mora biti održiva, odnosno nije dovoljno da država jednom ispuni kriterije ekonomske konvergencije, već oni moraju stalno biti ispunjeni. To je vrlo važno za države s jedinstvenom valutom, koje se moraju pobrinuti za otpornost svojih gospodarstava kako bi valutna unija funkcionirala bez poteškoća i kako bi sve članice mogle imati koristi od monetarne stabilnosti.

Postoje i zahtjevi koji se odnose na zakonodavstvo, na primjer, nacionalno zakonodavstvo mora biti u skladu s Ugovorima, a posebno sa Statutom Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke.


Podrobnije o kriterijima ekonomske konvergencije


Cjenovna kretanja


Cjenovna kretanja odnose se na promjene cijena robe i usluga tijekom vremena, drugim riječima na inflaciju. Za funkcioniranje gospodarstva i gospodarsko blagostanje važno je da cijene ne rastu naglo, da su stabilne i da se mijenjaju postupno. Kada su cijene stabilne, očuvane su vrijednost novca i vaša kupovna moć. Općenito govoreći, to znači da novac može ispuniti osnovne svrhe, među ostalim biti stabilno sredstvo razmjene i pohrane vrijednosti.

Smatra se da je država ispunila kriterij stabilnosti cijena kada njezina prosječna stopa inflacije, promatrano tijekom jedne godine, ne prelazi za više od 1,5 postotnih bodova stopu inflacije u trima državama članicama EU‑a koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena.


Kretanja fiskalnog salda i državnog duga


 

Prema odredbama Ugovora, opće financijsko stanje države članice smatra se održivim na temelju dvaju kriterija:

Potrošnja države ne premašuje uvelike njezine prihode (godišnji fiskalni manjak tako ne smije premašiti 3 % bruto domaćeg proizvoda).

Ukupni državni dug ne premašuje 60 % bruto domaćeg proizvoda.

Tim kriterijima želi se očuvati održivost javnih financija i sposobnost države da upravlja svojim dugovima. Međutim, Ugovorom se predviđa i određena fleksibilnost u vezi s tim dvama kriterijima. Konačnu ocjenu donosi Vijeće Ecofin, tj. tijelo ministara financija država članica EU‑a.


Tečajna kretanja


 

Država mora održavati stabilan tečaj svoje valute. To je važno jer poduzećima i pojedincima omogućuje planiranje zahvaljujući stabilnosti uvoznih i izvoznih cijena.

U vezi sa stabilnošću tečaja, provjerava se je li tečaj valute države bio u rasponu fluktuacije predviđenom europskim tečajnim mehanizmom (ERM II) tijekom barem dviju posljednjih godina bez ozbiljnih napetosti, a posebno bez devalvacije u odnosu na euro.


Kretanja dugoročnih kamatnih stopa

 

Dugoročna kamatna stopa države, promatrano tijekom jedne godine prije provjere, ne smije za više od dva postotna boda prelaziti stopu u trima državama članicama koje su ostvarile najbolje rezultate s obzirom na stabilnost cijena. Kamatne se stope mjere na temelju dugoročnih državnih obveznica ili usporedivih vrijednosnih papira. Riječ je o važnom kriteriju za dokazivanje trajnosti i održivosti konvergencije.


Tko ocjenjuje je li država članica EU‑a spremna uvesti euro?

 


ESB i Europska komisija barem jednom u dvije godine ili na zahtjev države članice EU‑a koja još nije uvela euro izvješćuju Vijeće Europske unije o napretku država članica izvan europodručja u odnosu na konvergencijske kriterije iz Ugovora iz Maastrichta. Ta se izvješća zovu izvješća o konvergenciji.

Cjelovit popis izvješća o konvergencijiOsim sastavljanja tih izvješća, ESB i Komisija redovito tijekom cijele godine prate napredak.

Konačnu odluku o tome može li država uvesti euro kao svoju valutu donosi Vijeće Europske unije. Predstavnici svih država EU‑a donose odluku na temelju prijedloga Europske komisije i nakon savjetovanja s Europskim parlamentom.

Izvor: ESB

Danas su euronovčanice i eurokovanice zakonsko sredstvo plaćanja u 19 od 27 država članica Europske unije, uključujući prekomorske departmane, teritorije i otoke koji ili pripadaju državama europodručja ili su povezani s njima. Te države čine europodručje. Mikrodržave Andora, Monako, San Marino i Država Vatikanskoga Grada također se služe eurom na temelju službenog dogovora s Europskom zajednicom. Euro je u upotrebi i u Crnoj Gori te na Kosovu, premda to nije službeno dogovoreno. Danas 340 milijuna ljudi obavlja gotovinska plaćanja u jedinstvenoj valuti, a euronovčanice i eurokovanice postale su opipljiv simbol europske integracije.

S iznimkom Danske, koja ima pravo odbiti uvođenje eura, od svih se država EU‑a očekuje da će se pridružiti monetarnoj uniji i uvesti euro čim ispune konvergencijske kriterije.

Izvor: ESB

Kanarski otoci (Španjolska)

Kanarski otoci su otočje u Atlantskom oceanu i jedna od autonomnih zajednica Španjolske. Jedna su od najudaljenijih regija EU-a i dio su europodručja iako geografski ne pripadaju Europi.

Ceuta i Melilla, Španjolska

Ceuta i Melilla dva su autonomna španjolska grada smještena na sjevernoj obali Afrike. Od španjolskog kopna dijeli ih Sredozemno more. Budući da pripadaju Španjolskoj, dio su EU-a i njihovi se stanovnici služe eurima.

Azori i Madeira, Portugal

Azori i Madeira dva su otočja u Atlantskom oceanu i dvije autonomne regije Portugala. Kao i Kanarski otoci, među najudaljenijim su regijama EU-a i pripadaju europodručju.

Mayotte i Réunion, Francuska

Mayotte i Réunion dva su otoka u Indijskom oceanu. Mayotte se nalazi zapadno od Madagaskara, a Réunion istočno. Oba su prekomorski departmani Francuske i među najudaljenijim su regijama EU-a. Stoga njihovi stanovnici upotrebljavaju euro.

Sveti Petar i Mikelon (Francuska)

Sveti Petar i Mikelon tvore otočje smješteno nedaleko od istočne obale Kanade i jedna su od prekomorskih zajednica Francuske. To znači da pripadaju Francuskoj, ali nisu dio EU-a. Otoci su potpisali sporazum s EU-om kojim im se dopušta upotreba eura.

Francuska Gijana

Francuska Gijana prekomorski je departman Francuske smješten na sjevernoj atlantskoj obali Južne Amerike. Budući da pripada Francuskoj, Francuska Gijana jedna je od najudaljenijih regija EU-a te je stoga i dio europodručja.

Francuski otoci u Karibima

Francuski otoci Guadeloupe i Martinique prekomorski su departmani Francuske i dio EU-a. Sveti Martin postao je prekomorska zajednica Francuske 2007., ali je i dalje dio EU-a. Prekomorska zajednica Sveti Bartolomej, koja nije dio EU-a, potpisala je monetarni sporazum s EU-om kojim joj se dopušta upotreba eura.

Mikrodržave u Europi

Europske mikrodržave Andora, Monako, San Marino i Vatikanski Grad nisu dio EU-a, no potpisale su monetarne sporazume s njim. To znači da je euro službena valuta koju njihovi stanovnici upotrebljavaju. Te četiri države mogu izdavati i određen broj kovanica s vlastitim dizajnom.

Kosovo i Crna Gora

Balkanske države Kosovo i Crna Gora nisu članice EU-a. Te su dvije države 2002. jednostrano usvojile euro i otada je on njihova de facto valuta. To znači da euro ondje nije zakonsko sredstvo plaćanja, ali upotrebljava se kao da jest. Do 2002. stanovnici Kosova i Crne Gore upotrebljavali su njemačke marke.

Izvor: ESB

Naziv “euro” izabran je 1995. na sastanku Europskog vijeća u Madridu.

Simbol € temelji se na grčkom slovu epsilon (Ê) i prvom slovom u riječi “Europa”, dok 2 paralelne crte označavaju stabilnost.

ISO kod za euro je EUR. Koristi se kada se iznosi u eurima prikazuju bez korištenja simbola.

Znak eura – Wikipedija

Izvor: euro.hr

ijeće Europske unije danas je donijelo Odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., dopunu uredbe prema kojoj Hrvatska postaje dvadeseta članica europodručja te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna.

Vijeće je odluku donijelo u skladu s pozitivnom ocjenom Europske komisije te nakon provedenih procedura i razgovora u Euroskupini i Europskom vijeću i uvažavajući mišljenje Europskog parlamenta i Europske središnje banke.

Odluku je kao predsjedavajući Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) potpisao češki ministar financija Zbyněk Stanjura, a dobrodošlicu u europodručje Europska komisija pokazala je i porukom istaknutom na zgradi Charlemagne: Dobrodošla u euro, Hrvatska!

“Ostvarili smo strateški cilj – Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.! Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!” poručio je tom prilikom predsjednik Vlade Andrej Plenković.

“Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj će mjeri nestati valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh”, istaknuo je Boris Vujčić, guverner HNB-a.

Nakon potpisivanja pravnih akata pozdravne govore održali su Zbyněk Stanjura, Paschal Donohoe, predsjednik Euroskupine (putem videoporuke), Christine Lagarde, predsjednica Europske središnje banke, Valdis Dombrovskis, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za gospodarstvo, Paolo Gentiloni, povjerenik Europske komisije za gospodarske i financijske poslove, te Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija RH.

Serija Europa

Novčanica od 5 eura

Izdanje: 2. svibnja 2013.

Dimenzije: 120 x 62 mm

Osnovna boja: siva

Arhitektonski motiv: klasična arhitektura (grčka i rimska) iz razdoblja od 8. stoljeća prije nove ere do 4. stoljeća nove ere

 

Prva serija

Izdanje: 1. siječnja 2002.

Dimenzije: 120 x 62 mm

Osnovna boja: siva

Arhitektonski motiv: klasična arhitektura (grčka i rimska) iz razdoblja od 8. stoljeća prije nove ere do 4. stoljeća nove ere

Više o novčanici od 5 eura na stranicama Europske središnje banke.

Izvor:euro.hr

Serija Europa

Novčanica od 10 eura

Izdanje: 23. rujna 2014.

Dimenzije: 127 x 67 mm

Osnovna boja: crvena

Arhitektonski motiv: romanička arhitektura iz 11. i 12 stoljeća

 

Prva serija

Novčanica od 10 eura

Izdanje: 1. siječnja 2002.

Dimenzije: 127 x 67 mm

Osnovna boja: crvena

Arhitektonski motiv: romanička arhitektura iz 11. i 12 stoljeća

 

Više o novčanici od 10 eura na stranicama Europske središnje banke.

Izvor: euro.hr

Serija Europa

Novčanica od 20 eura

Izdanje: 25. studenoga 2015.

Dimenzije: 133 x 72 mm

Osnovna boja: plava

Arhitektonski motiv: gotička arhitektura iz 13. i 14 stoljeća

 

Prva serija

Novčanica od 20 eura

Izdanje: 1. siječnja 2002.

Dimenzije: 133 x 72 mm

Osnovna boja: plava

Arhitektonski motiv: gotička arhitektura iz 13. i 14 stoljeća

 

Više o novčanici od 20 eura na stranicama Europske središnje banke.

Izvor: euro.hr

Serija Europa

Novčanica od 50 eura

Izdanje: 4. travnja 2017.

Dimenzije: 140 x 77 mm

Osnovna boja: narančasta

Arhitektonski motiv: renesansna arhitektura iz 15. i 16 stoljeća

 

Prva serija

Novčanica od 50 eura

Izdanje: 1. siječnja 2002.

Dimenzije: 140 x 77 mm

Osnovna boja: narančasta

Arhitektonski motiv: renesansna arhitektura iz 15. i 16 stoljeća

 

Više o novčanici od 50 eura na stranicama Europske središnje banke.

Izvor: euro.hr

Serija Europa

Novčanica od 100 eura

Izdanje: 28. svibnja 2019.

Dimenzije: 147 x 77 mm

Osnovna boja: zelena

Arhitektonski motiv: barokna i rokoko arhitektura iz razdoblja od 1600. do 1750.

 

Prva serija

Novčanica od 100 eura

Izdanje: 1. siječnja 2002.

Dimenzije: 147 x 82 mm

Osnovna boja: zelena

Arhitektonski motiv: barokna i rokoko arhitektura iz razdoblja od 1600. do 1750.

 

Više o novčanici od 100 eura na stranicama Europske središnje banke.

Izvor:euro.hr

Serija Europa

Novčanica od 200 eura

Izdanje: 28. svibnja 2019.

Dimenzije: 153 x 77 mm

Osnovna boja: žutosmeđa

Arhitektonski motiv: željezna i staklena arhitektura iz 19 stoljeća.

 

Prva serija

Novčanica od 200 eura

Izdanje: 1. siječnja 2002.

Dimenzije: 153 x 82 mm

Osnovna boja: žutosmeđa

Arhitektonski motiv: željezna i staklena arhitektura iz 19 stoljeća.

 

Više o novčanici od 200 eura na stranicama Europske središnje banke.

Izvor: euro.hr

Prva serija

Novčanica od 500 eura

Izdanje: 1. siječnja 2002.

Dimenzije: 160 x 82 mm

Osnovna boja: ljubičasta

Arhitektonski motiv: arhitektura iz 20. stoljeća, od 1930.

 

Više o novčanici od 500 eura na stranicama Europske središnje banke.

Izvor: euro.hr

Komisija za novac Hrvatske narodne banke na sjednici 21. srpnja 2021. utvrdila je konačni prijedlog motiva nacionalne strane Repubike Hrvatske. Odabrani su slijedeći motivi: geografska karta Republike Hrvatske za apoen od 2 eura, grafički prikaz motiva životinje kune za apoen od 1 eura, portret znanstvenika Nikole Tesle za apoene od 50, 20 i 10 centi te glagoljica za poene od 5, 2 i 1 centa. Svi odabrani motivi imaju u pozadini šahovnicu.

2 €uro

1 €uro

0,50 €urocenti

0,20 €urocenti

0,10 €urocenti

0,05 €urocenti

0,01 €urocenti

Izvor: euro.hr

Zbog otežavanja poslovanja nelegalnih skupina ESB nije izdala novčanicu od 500,00 €ura iz serije €uropa.


Novčanice od 500 € više se ne izdaju

Dana 27. siječnja 2019. 17 od 19 nacionalnih središnjih banaka europodručja prestalo je izdavati novčanice od 500 €. Iz logističkih razloga te kako bi osigurale jednostavan prijelaz, središnje banke Deutsche Bundesbank i Oesterreichische Nationalbank prestale su ih izdavati tek 27. travnja 2019.

Postojeće novčanice od 500 € i dalje su zakonsko sredstvo plaćanja te ih stoga i dalje možete upotrebljavati kao sredstvo plaćanja i pohrane vrijednosti, odnosno za trošenje i štednju. Banke, mjenjačnice i drugi poslovni subjekti također i dalje mogu vraćati postojeće novčanice od 500 € u optjecaj.

Kao i svi apoeni euronovčanica, novčanica od 500 € zauvijek će zadržati vrijednost te se uvijek može zamijeniti u nekoj od nacionalnih središnjih banaka europodručja.

Izvor:ESB

Na euronovčanicama prikazani su arhitektonski motivi teme “europska razdoblja i stilovi”. Dizajner prve serije je Robert Kalina, a za seriju Europa novčanice je redizajnirao Reinhold Gerstetter. Svaki je apoen ilustriran drugačijim arhitektonskim stilom. Na licu euronovčanica prikazani su prozori i vrata, dok su na naličju prikazani mostovi. Prozori i vrata simboliziraju europski duh otvorenosti i suradnju, a mostovi komunikaciju između naroda Europe te između Europe i ostatka svijeta. Prozori, vrata i mostovi prikazani na novčanicama stilizirane su ilustracije, a ne slike dijelova ni cijelih stvarnih građevina.

Arhitektonski stilovi prikazani na novčanicama

  • 5 €: klasika
  • 10 €: romanika
  • 20 €: gotika
  • 50 €: renesansa
  • 100 €: barok i rokoko
  • 200 €: željezna i staklena arhitektura iz 19. stoljeća
  • 500 €: arhitektura iz 20. stoljeća, od 1930.

Na svim euronovčanicama, bez obzira na apoen, nalaze se sljedeći elementi dizajna:

  • naziv valute (euro) ispisan latiničnim (EURO) i grčkim (EYPΩ) pismom, a na euronovčanicama serije Europa i ćiriličnim (EBPO) pismom;
  • pokrate naziva Europske središnje banke – na novčanicama prve serije postoje pokrate u pet jezičnih varijanti dok je, zbog proširenja Europske unije, na euronovčanicama serije Europa broj jezičnih varijanti porastao na devet na novčanicama od 5, 10 i 20 eura odnosno deset na novčanicama od 50, 100 i 200 eura, nakon što je dodana pokrata naziva Europske središnje banke na hrvatskom jeziku;
  • simbol © koji označava zaštitu autorskih prava;
  • zastava Europske unije;
  • potpis predsjednika Europske središnje banke

Potpisi


Na licu svake euronovčanice prve serije potpis je jednog od bivših predsjednika Europske središnje banke Willema F. Duisenberga (prvog), Jean-Claudea Tricheta (drugog) ili Marija Draghija (trećeg). Potpis se nalazi ispod pokrata naziva Europske središnje banke.

Na licu svake euronovčanice prve serije potpis je jednog od bivših predsjednika Europske središnje banke Willema F. Duisenberga (prvog), Jean-Claudea Tricheta (drugog) ili Marija Draghija (trećeg). Potpis se nalazi ispod pokrata naziva Europske središnje banke.

Na licu svake euronovčanice serije Europa potpis je četvrtog predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija ili sadašnje predsjednice Christine Lagarde. Potpis se nalazi ispod motiva zastave Europske unije. Sve su novčanice važeće bez obzira na to čiji potpis je implementiran u njihov dizajn.

U optjecaju se nalaze euronovčanice prve i druge serije.

Euro je od 1. siječnja 2023. zakonsko sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj. Eurokovanice se izdaju u apoenima od 2 i 1 eura te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 centa. Eurokovanice s nacionalnom stranom Republike Hrvatske proizvode se u Hrvatskoj kovnici novca d.o.o.

Eurokovanice se izdaju u osam različitih apoena: 2 i 1 eura te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 centa. Eurokovanice imaju zajedničku europsku stranu i nacionalnu stranu svojstvenu državi članici Eurosustava.

Zajednička strana eurokovanica

Zajedničku stranu eurokovanica dizajnirao je Luc Luycx iz Belgijske kraljevske kovnice, čiji su inicijali vidljivi na svakoj eurokovanici. Na zajedničkoj strani eurokovanica prvog dizajna apoena od 2 i 1 eura te 50, 20 i 10 centi prikazani su apoen kovanice, naziv valute, zemljovid Europe koji obuhvaća prikaz država članica prije proširenja 1. svibnja 2004. i 12 zvijezda zastave Europske unije.

Eurokovanice drugog dizajna, koje su u optjecaju od 2007. godine, apoena od 2 i 1 te 50, 20 i 10 centi na zajedničkoj strani umjesto zemljovida Europe koji obuhvaća prikaz država članica prije proširenja 1. svibnja 2004. prikazuju cjeloviti zemljovid Europe.

Prvi dizajn, 2002. do 2007. (primjer 2 eura)
Drugi dizajn, od 2007. (primjer 2 eura)

Na zajedničkoj strani eurokovanica apoena od 5 centi te 2 centa i 1 cent prikazani su apoen kovanice, naziv valute, prikaz Europe na zemaljskoj kugli u odnosu na Afriku i Aziju te 12 zvijezda koje simboliziraju zastavu Europske unije.

Nacionalna strana eurokovanica

Dizajn nacionalne strane optjecajnih eurokovanica obavezno sadrži 12 zvijezda koje simboliziraju zastavu Europske unije, godinu izdanja te oznaku imena države članice izdavateljice. Dizajn se smije mijenjati jednom u 15 godina. Prijevremena promjena dizajna nacionalne strane optjecajnih eurokovanica iznimno je dozvoljena u slučajevima kada nacionalna strana eurokovanice prikazuje poglavara, a dođe do promjene.

Svaka država članica Europske unije koja kao zakonsko sredstvo plaćanja upotrebljava valutu euro, izdaje eurokovanice sa svojom nacionalnom stranom uz suglasnost Europske komisije. Svaka država članica samostalno odlučuje hoće li se na nacionalnoj strani svih apoena eurokovanica prikazivati isti ili različiti motivi. Neke države odlučile su na sve apoene eurokovanica implementirati jednake motive, dok su se pojedine odlučile za različite motive za svaki apoen. Najviše se država odlučilo za tri skupine motiva razvrstanih prema apoenima tako da 1 i 2 eura čine jednu skupinu, 50, 20 i 10 centi drugu skupinu te 5, 2 i 1 centi treću skupinu.

Pregled svih eurokovanica po apoenima na stranicama Europske središnje banke:

2 eura: https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/2euro/html/index.hr.html

1 euro: https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/1euro/html/index.hr.html

50 centi: https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/50cents/html/index.hr.html

20 centi: https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/20cents/html/index.hr.html

10 centi: https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/10cents/html/index.hr.html

5 centi: https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/5cents/html/index.hr.html

2 centa: https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/2cents/html/index.hr.html

1 cent: https://www.ecb.europa.eu/euro/coins/1cent/html/index.hr.html,

Izvor:euro.hr

U nastavku objavljujemo brošure Europske središnje banke u kojima građani mogu saznati više o novčanicama i kovanicama eura, o serijama novčanica koje su dosad izdane kao i o svim njihovim sigurnosnim obilježjima. Ove informativne materijale o euronovčanicama i eurokovanicama možete pregledati na mrežnim stranicama, ali i preuzeti ih u obliku datoteka niske rezolucije.

Glavnu ulogu u postupku zamjene valute imat će banke, Fina i Hrvatska pošta d.d. u čijim će se poslovnicama tijekom prvih dvanaest mjeseci od dana uvođenja eura moći bez naknade uz primjenu fiksnog tečaja konverzije provesti zamjena valute.

Broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade bit će ograničen na najviše 100 novčanica i 100 kovanica. Međutim, treba napomenuti da će građani kunsku gotovinu moći bez ikakvih ograničenja i naknada konvertirati u eure polaganjem novca na bankovne račune.

Nakon što istekne prvih 12 mjeseci te banke, Fina i Hrvatska pošta d.d. prestanu pružati uslugu zamjene valute, novčanice i kovanice kuna moći će se zamijeniti samo kod HNB-a, i to također bez naknade. HNB će trajno mijenjati novčanice kuna, dok će se kovanice moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura.

Izvor: euro.hr

Dvojno iskazivanje cijena bit će ključna mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Obveza dvojnog iskazivanja cijena bit će na snazi u razdoblju od četiri mjeseca prije uvođenja eura do godinu dana nakon uvođenja eura, preciznije, obveza dvojnog iskazivanja primjenjivat će se od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023., te tijekom tog razdoblja poslovni subjekti i drugi obveznici u svojim odnosima s potrošačima moraju iskazati cijenu i druge novčane iskaze vrijednosti i u eurima i u kunama.

Pritom, cijene i drugi novčani iskazi vrijednosti roba i usluga moraju biti jasno vidljivi, lako čitljivi, razumljivi, iskazani na način da ne dovode potrošača u zabludu i da potrošač može točno razumjeti na koju se robu odnosno na koju uslugu cijena odnosi i kako bi kupci mogli provjeriti jesu li cijene ispravno preračunate. Također, na vidljivom mjestu u prodajnom prostoru i mjestu pružanja usluga treba biti istaknut i fiksni tečaj konverzije.

Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj predviđa da nadležna tijela nadziru poštivanje obveze dvojnog iskazivanja cijena. Svi poslovni subjekti i drugi obveznici bit će nadzirani te će moći biti prijavljeni nadzornim tijelima, a u slučaju utvrđenog nepoštovanja odredbi Zakona koje se odnose na dvojno iskazivanje moći će biti i sankcionirani. Moći će se kazniti prekršitelje koji nemaju dvojno iskazane cijene ili obvezu ne primjenjuju na način predviđen Zakonom, poštujući pravila za preračunavanje i zaokruživanje, primjenjujući fiksni tečaj konverzije u njegovom punom brojčanom obliku (sa svih šest znamenki).

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pozvat će trgovce i druge poslovne subjekte da se priključe inicijativi – Etičkom kodeksu – koji će promicati ispravno preračunavanje bez zaokruživanja na višu cijenu. Poslovni subjekti koji pristupe Etičkom kodeksu obvezuju se da neće zloupotrijebiti postupak uvođenja eura za neopravdano povećanje cijena roba i usluga te će zauzvrat dobiti pravo korištenja vizualne oznake koja će potrošačima signalizirati da provode načela Etičkog kodeksa.

Dvojno iskazivanje cijena poduzeća će morati primijeniti i na cjenicima i promotivnim materijalima koje objavljuju na internetskim stranicama i u medijima. Blagajne poduzeća također će biti prilagođene za dvojno iskazivanje cijena kako bi na računima ukupan iznos računa bio iskazan u objema valutama, a na računu će biti potrebno navesti i fiksni tečaj konverzije.

Izvor:euro.hr

Od dana uvođenja eura svi kunski krediti i krediti s valutnom klauzulom u eurima smatrat će se kreditima u eurima. Prema načelu neprekidnosti ugovora i drugih pravnih instrumenata, uvođenje eura ne utječe na valjanost postojećih ugovora koji se referiraju na nacionalnu valutu.

To, među ostalim, znači da ugovori o kunskim kreditima i kreditima s valutnom klauzulom u eurima neće morati biti izmijenjeni zbog prelaska na euro kao novu službenu valutu. Umjesto toga, iznosi iskazani u kunama u tim ugovorima smatrat će se iznosima u eurima, pri čemu će se iznosi preračunavati prema fiksnom tečaju konverzije bez ikakvih troškova za dužnike.

Kod kredita koji su ugovoreni s fiksnom kamatnom stopom, kamatna stopa i dalje ostaje fiksna. S druge strane, kada je riječ o kreditima s promjenjivom kamatnom stopom, čija je kamatna stopa vezana uz neki od postojećih parametara u kunama, kamatna stopa ostaje promjenjiva i na njih će se primjenjivati odgovarajući eurski parametar što je precizno definirano u Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Zakon o uvođenju eura propisuje da se u slučaju prilagodbe promjenjivog parametra kamatna stopa koju plaća građanin ne smije povećati. To u praksi znači da u slučaju da novi promjenjivi parametar bude viši od parametra koji se primjenjivao prije dana uvođenja eura, banka je dužna smanjiti svoju fiksnu maržu kako bi kamatna stopa koja plaća dužnik ostala nepromijenjena.

Također, svi kunski depoziti kod poslovnih banaka konvertirat će se automatizmom u eure na dan uvođenja eura prema službenom fiksnom tečaju konverzije bez ikakvog troška za klijente banaka.

Izvor: euro.hr

Od 5. rujna 2022., započelo je obvezno dvojno iskazivanje cijena u kuni i euru kao važan instrument prilagodbe potrošača na proces zamjene kune eurom.
Obvezno dvojno iskazivanje traje do 31. prosinca 2023. i odnosi se isključivo na izravan odnos prema potrošačima.

Dvojno iskazivanje je obvezno kod svih oblika prodaje: u poslovnim prostorijama na prodajnom mjestu na cjeniku, na internetskoj stranici, u ponudi i ugovoru (ukupan iznos), u opomeni i drugoj obavijesti o nepodmirenom dugu koja se dostavlja potrošaču, tijekom oglašavanja u bilo kojem obliku te na računu.

Dvojno iskazivanje treba biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko, a prilikom preračunavanja uvijek se mora koristiti isključivo fiksni tečaj konverzije u punom brojčanom iznosu, bez obzira što je zadnja znamenka nula, dakle 1 EUR = 7,53450 kuna.

O načinu i modelu dvojnog iskazivanja cijena odlučuje svaki poslovni subjekt samostalno, a pri ispostavljanju računa potrošačima od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. potrebno je uvijek dvojno iskazati ukupan iznos na računu uz prikaz fiksnog tečaja konverzije. To znači da će cijene artikala na računu do 31. prosinca 2022. biti iskazane u kuni, a ukupan iznos u kuni i euru uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje.

Nakon uvođenja eura, cijene artikala na računu bit će iskazane u euru, a ukupan iznos u euru i kuni uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje. Na računu je potrebno iskazati i fiksni tečaj konverzije.

Dvojno iskazane cijene ne moraju biti iskazane, primjerice, na totemima i agregatima benzinskih postaja, na fiksnim panelima, primjerice na autocestama, zaslonima blagajni i samoposlužnih uređaja, zrakoplovnim kartama, kuponima za popuste, iznosu povratne naknade na ambalaži, knjigama, poštanskim markama, biljezima, SIM karticama, otisnutim ulaznicama za kazalište ili koncerte, vagama i naljepnicama s vaganom cijenom. Za navedene iznimke cijene moraju biti iskazane u kuni do 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. u euru. Važno je napomenuti da se navedene iznimke ne odnose na obvezu dvojnog iskazivanja ukupnog iznosa na računima.

Svi detalji vezani za dvojno iskazivanje za poslovne subjekte te iznimke od obveze dvojnog iskazivanja detaljno su pojašnjeni u Smjernicama za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom.

S današnjim danom započinje i nadzor jesu li cijene ispravno preračunate u svrhu dvojnog iskazivanja, je li korišten ispravan tečaj, jesu li dvojno iskazane cijene, kao i fiksni tečaj konverzije, istaknuti na jasan, čitljiv, vidljiv i lako uočljiv način. Nadzorna tijela propisana Zakonom, među kojima i Državni inspektorat Republike Hrvatske, provodit će primjenu Zakona te pokretati prekršajne postupke, odnosno izricati kazne ako tijekom obavljanja nadzora utvrde nepravilnosti i nezakonitosti, uz mogućnost primjene načela oportuniteta, ako stranka otkloni nepravilnosti tijekom inspekcijskog nadzora ili u primjerenom roku. Načelo se može primijeniti samo u slučaju utvrđene povrede prvi put.

Od danas kreće i mogućnost unošenja pohvala i pritužbi od strane potrošača na poslovne subjekte koji su pristupili Etičkom kodeksu. To se može učiniti putem poveznice: https://etickikodeks.mingor.gov.hr/#!/app/pohvale-prituzbe, gdje je dostupan i cjelokupan popis poslovnih subjekata koji su pristupili Etičkom kodeksu.

Nadzor nad primjenom odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, u okviru svoje nadležnosti provode:

  • Ministarstvo financija, u području financijskog i proračunskog nadzora i sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, uključujući i nadzor sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma kod HP Hrvatske pošte d. d. i Financijske agencije kada obavljaju poslove zamjene gotovog novca kune za gotov novac eura sukladno članku 27. stavku 1. Zakona
  • Ministarstvo financija, Porezna uprava, u području sastavljanja financijskih i drugih izvještaja te prijave poreza i drugih javnih davanja
  • Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, u području javnog prijevoza putnika i tereta u unutarnjem cestovnom prometu, pružanja kolodvorskih usluga na autobusnim i teretnim kolodvorima te agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu, kao i u području javnog prijevoza putnika i tereta u unutarnjem željezničkom prometu, pružanja kolodvorskih usluga na željezničkim i teretnim kolodvorima, agencijske djelatnosti u željezničkom prijevozu
  • Ministarstvo zdravstva, u području zdravstvene djelatnosti, lijekova i medicinskih proizvoda
  • Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u području radnih odnosa, u svom djelokrugu rada
  • Ministarstvo pravosuđa i uprave, u području radnih odnosa, u svom djelokrugu rada
  • Ministarstvo unutarnjih poslova, u području primjene Uredbe (EU) br. 1214/2011
  • Državni inspektorat, u dijelu u kojem nije propisana nadležnost nadzora drugog tijela, u području prodaje robe i pružanja usluga, dvojnog iskazivanja na računima, u području ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, boravišne odnosno turističke pristojbe, u području radnih odnosa te u području nadzora drugog vjerovnika sukladno propisu kojim se uređuje potrošačko kreditiranje
  • Hrvatska narodna banka, u kreditnim institucijama, kreditnim unijama, institucijama za platni promet i institucijama za elektronički novac te u poslovnim subjektima kojima je povjerena zamjena gotovog novca kune za gotov novac eura
  • Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, u pružateljima financijskih usluga, distributerima osiguranja i Središnjem registru osiguranika
  • Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, u području elektroničkih komunikacija, poštanskih usluga te željezničkih usluga i
  • Agencija za obalni linijski promet, u području javnog obalnog linijskog pomorskog prometa.

U slučaju povrede odredbi Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, ističemo da potrošači predstavke podnose naprijed navedenim tijelima i Državnom inspektoratu putem linka https://dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83

Izvor: euro.hr

  • Kunama će se moći plaćati do 14. siječnja 2023. godine
  • Kune se mogu zamijeniti bez plaćanja naknade po fiksnom tečaju konverzije  u svim bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte tijekom cijele 2023. godine
  • građanima će biti dostupni gotovi kompleti kovanog novca od 1. prosinca u poslovnicama svih banaka, Fine i Hrvatske pošte – za 100 kuna dobit će 13,27 eura, koji se ne smije koristiti do 01.01.2023. godine.
  • najlakše možete  konvertirati svoj novac  polaganjem kuna na Vaš račun u banci.
  • od 15.12.2022. do 15.01 2023., banke će prilagođvati sustav ATM mreže (bankomata) za uporabu eura, te će neki biti izvan funkcije.
  • od 15.12.2022. do 15.01.2023., banke će omogućiti besplatno korištenje aktivne mreže bankomata svim korisnicima

Sve informacije o uvođenju €ura možete saznati i na besplatnom €uro telefonu  0800 2023

U sklopu informativne kampanje za zamjenu hrvatske kune eurom aktiviran besplatni info telefon 0800 2023. Poziv na broj je besplatan za pozivatelje bez obzira na to zovu li s fiksnih ili mobilnih uređaja. Građani i poduzetnici pozivom na broj 0800 2023 dobit će odgovore na pitanja koja se odnose na zamjenu kune eurom svakim radnim danom, subotom, nedjeljom i blagdanom u vremenu od 8 do 18 sati.

Nadalje, svaki propušteni poziv bit će povratno nazvan unutar najviše 120 minuta, pod uvjetom da korisnik nije u tom roku ponovno nazvao i ostvario komunikaciju s agentom. Također, pozivi zaprimljeni u vrijeme aktivacije automatske telefonske sekretarice bit će povratno nazvani sljedeći dan najkasnije do 11 sati, pod uvjetom da pojedinačni korisnik nije u međuvremenu ponovno nazvao i ostvario komunikaciju s agentom. Besplatni pozivni broj bit će aktivan do, okvirno, kraja ožujka 2023.

Broj 0800 2023 bit će istaknut i na web-stranici euro.hr preko koje se, podsjećamo, mogu slati pitanja vezana uz zamjenu kune eurom putem obrasca za kontakt.

Informativnu kampanju o zamjeni hrvatske kune eurom provode Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka.

Slika: početni paketi €urokovanica koje će građani moći kupiti u Bankama, Fini, pošti od 01. prosinca 2022. godine u iznosu od 100,00 HRK – 13.27 €. Kovanice postaju sredstvo plaćanja 01. siječnja 2023. godine.

Izvor: ESB i euro.hr

Share
PRISTUPAČNOST SADRŽAJA AKTIVNA