Hrvatska čitaonica u Malinskoj

Hrvatska čitaonica u Malinskoj, osnovana je 16. rujna 1894. godine, kojom prigodom su na otvaranju bili i mnogi poznati domoljubi s našeg otoka, susjednog Cresa i Liburnije. O tom događaju vijest je donio i list Naša sloga iz Trsta te zabilježio da je izletnike iz Kastva i Liburnije predvodio profesor Vjekoslav Spinčić, a izletnici su stigli u Malinsku parobrodom Siby.

Otvaranje Čitaonice u Malinskoj, osim kulturnog, imalo je zadatak očvrsnuti nacionalnu svijest domaćeg stanovništva te se suprotstaviti odnarođivanju. U Dubašnici je u to vrijeme bila na vlasti talijanska stranka, iako je domaće hrvatsko stanovništvo bilo većinsko. Načelnik Dubašnice bio je Jušto Bogović koji se u službenoj komunikaciji koristio isključivo talijanskim jezikom.


Čitaonica je otvorena u pozitivnom domoljubnom ozračju uz mnoge govornike, a uspješan rad zaželili su također mnogi čestitari. Za predsjednika Čitaonice izabran je svećenik Paval Milovčić, a za potpredsjednika učitelj Jovakin – Aćim Tončić. Brojni prisutni učlanili su se tada u Čitaonicu. Kasnijih godina članarina je bila jedini prihod pa su učitelji i učenici iz Dubašnice često morali organizirati i priredbe u korist Čitaonice. Zanos i ozračje otvaranja Čitaonice ostavilo je pozitivan dojam u našoj sredini, tim više što su svečanosti nazočili viđeni preporoditelji dr. Dinko Vitezić, profesor Volarić, dr. Valković i ostali, a brzojavnu čestitku uputio je i Ivan Milčetić-Matina rodom iz sela Milčetići, koji je u to vrijeme kao profesor službovao u Varaždinu. Na otvaranju su nastupili i vrbanski tamburaši. Novootvorena Čitaonica nije bila samo mjesto za čitanje novina, već je bila i okupljalište domoljuba. Danas sa sigurnošću ne znamo u kojoj je zgradi bila smještena Čitaonica.

Tridesetih godina prošlog stoljeća u Malinskoj je djelovala i manja biblioteka u sklopu Sokolskog društva i društva Jadranska straža. Nakon Drugoga svjetskog rata Čitaonica je djelovala u gostionici (drvena baraka) Franje Rupčića. Danas je na tom mjestu picerija Školjka.


Sredinom 50-ih godina Čitaonica se preselila u prostorije Turističkog društva Malinska, nekadašnjeg buffeta u vlasništvu Antona Karabaića, a današnjega Turističkoga informativnog centra Malinska. Za onodobne stanovnike Malinske, Čitaonica je bila i mjesto okupljanja. Najviše se čitao Riječki list (Novi list), Vjesnik i Borba. U to vrijeme rijetki su kupovali novine. Pojedine obitelji u Malinskoj dobivale su besplatno Riječki list na svoju kućnu adresu kako bi stekli naviku čitanja novina.


U nekoliko se navrata potkraj 50-ih i početkom 60-ih godina pokušalo osnovati knjižnice kada su mještani darivali svoj višak knjiga. Knjižnice su bile smještene u Vila Zori i Društvenom domu, ali su nedugo nakon osnutka prestajale s radom, a knjige su nestale. Manja biblioteka na stranim jezicima djelovala je potkraj 80-ih godina i u hotelu Malin, a gosti su rado posuđivali knjige za vrijeme kišnih dana.


Danas u našoj Općini ne djeluje čitaonica, ali ni knjižnica, koja bi po zakonu trebala postojati. Istina, naša škola posjeduje dobro organiziranu biblioteku, manja se nalazi i u vjeronaučnoj dvorani naše župe te u samostanu u Portu, ali to su biblioteke zatvorenog tipa.


Otvaranje knjižnice u našoj sredini bio bi svakako značajan kulturni događaj. Biblioteku bi koristili svi uzrasti naših stanovnika kao i gosti Malinske, a prostor bi se mogao namijeniti i za razna druga kulturna događanja.

Povezane teme