Povijesno područje Dubašnica
Dubašnica (Dubačnica, Dubasniza) je nekadašnje selo i župa u Općini Malinska – Dubašnica, na sjeverozapadu otoku Krka, u Hrvatskoj.
Dubašnica je prostrano, zeleno, plodno i šumovito područje otvoreno prema Riječkom zaljevu. Osnovano je negdje pred kraj 15 stoljeća, najkasnije 1491. kada su žitelji dobili pravo na vlastitog župnika. Selo Dubašnica je izumrlo u 18. stoljeću, a u 19. stoljeću njegovu funkciju preuzima naselje Bogovići u kojima je 1644. započela gradnja kapele Majke Božje Karmelske, ali je ime župe i dalje ostalo Dubašnica, a prisutno je i danas u imenu općine Malinska – Dubašnica.
Na mjestu nekadašnje kapelice danas se nalazi Župna crkva sv. Apolinara, a mjesto Bogovići danas je gotovo sraslo sa Malinskom. Područje današnje Dubašnice čini 20 manjih naselja: Barušići, Bogovići (nekadašnje središte, danas tu funkciju ima Malinska), Kremenići, Ljutići, Maršići, Milčetići, Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sršići, Strilčići, Sveti Anton, Sveti Ivan, Sveti Vid-Miholjice, Turčić, Vantačići, Zidarići i Žgombići.
Ime je dobila po hrastu (dubu), odnosno gustim šumama duba (šume hrasta medunca, koju nadopunjuju i šume bijeloga graba) kojima je taj kraj bio prekriven. Iz povijesti se zna da sredinom 15. stoljeća na područje Dubašnice, Šotoventa i sjeverni dio općine Dobrinj knez Ivan VII. Frankopan, je naselio 200-tinjak obitelji (čija imena i danas nasljeduju naselja Dubašnice) s Velebita kojima je dao zemlju na upravljanje, a zauzvrat su morali davati dio prinosa njegovoj plemićkoj obitelji. Dotadašnje hrvatsko stanovništvo te je doseljenike zvalo Murlacima ili Morlacima, tj. Vlasima. Međutim, tako su otočani općenito nazivali stanovnike priobalja; npr. stanovnici Krka i Mlečani kanal između Krka i Vinodola nazivali su Murlačkim kanalom.
Prema tome radilo se zapravo većinom o Hrvatima, a što potvrđuju i njihova prezimena prema kojima su sela kasnije i dobila nazive. Osim Hrvata bilo je i nekoliko doista vlaških obitelji. Već koncem 15. st. dio doseljenika je odselio u Istru i naselio se na područje planine Ćićarije, tzv. Ćići.
Do 19. stoljeća ti su doseljenici u Dubašnicu (Morlaci) govorili jednom vrstom romanskog dijalekta, krčkorumunjski ili se još koristi naziv Murlačka Besida, koji je s vremenom poprimio većinu slavenskih riječi. Za razliku od njihovog jezika koji je izumro, dio onih Murlaka koji su odselili u Istru još i danas govore posebnom vrstom romanskog narječja Istrorumunjskim. Od gospodarstva prevladava: Poljodjelstvo, povrtlarstvo i vinogradarstvo.
Naselja Općine Malinska -Dubašnica
Općina Malinska – Dubašnica obuhvaća područja naselja: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Malinska, Maršići, Milčetići, Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sršići, Strilčići, Sveti Anton, Sveti Ivan, Sveti Vid-Miholjice, Turčić, Vantačići, Zidarići i Žgombići
O privlačnosti ovoga područja govori i doktor Waagen već 1905. godine:
“Malinska je biser kvarnerskih otoka” – “Malinska die Perle der quarnerische Inseln” (dr. L. Waagen, 1905.)
Malinska je sjedište Općine Malinska – Dubašnica, smještena na otoku Krku u Hrvatskoj. U prošlosti je Malinska bila poznata po svojoj sigurnoj luci, a danas je poznato turističko mjesto. Malinska se smjestila uz sjeverozapadnu obalu otoka Krka, u prostranom zaljevu. Od Krčkog mosta je udaljena 15 km, a od grada Krka 12 km. Zračna luka Rijeka udaljena je 12 km. U Malinskoj prevladava submediteranska klima, blage ali kišne te vjetrovite zime. Ljeta su topla i suha, sa dnevnim temperaturama od oko 30ak °C.
Povijesni razvoj
Povijest Malinske započinje u 15. stoljeću, izgradnjom mlina (melin, malin) po kojem je Malinska dobila ime. Kroz čitavo 15. stoljeće, na poticaj Krčkog kneza Frankopana, traje naseljavanje područja Dubašnice, kraja oko Malinske. Zanimljivo je napomenuti da je kraj Dubašnica jedino područje na Krku koje tada nije imalo nikakvo urbano središte. Ovaj kraj je nekada bio prepun šuma i pašnjaka, ali su novodošli stanovnici postupno to pretvorili u oranice. Središte kraja Dubašnice, bilo je naselje Bogovići, danas se to naselje stopilo s Malinskom u jedinstvenu cjelinu. U 18. stoljeću, uz već postojeću luku Porat, i sama Malinska postaje značajna luka na otoku, iz koje su se izvozili proizvodi tog ruralnog kraja; drvo, maslinovo ulje te poljoprivredni i stočarski proizvodi. Prve kuće u naselju sagrađene su 1788. i 1795. godine, ali je i nadalje sve do kraja 19. stoljeća Malinska je bila vrlo malo selo. Razvoj Malinske sudbinski je odredila 1880. godina, i dolazak prvog turističkog parobroda. Od tad je započela nova grana gospodarstva Malinske – turizam, isprva je to bio isključivo lovni, a od 20. stoljeća razvio se zdravstveni i kupališni turizam. Od tad se Malinska polako razvija, a broj stanovnika povećava. Zenit razvoja Malinske bile su 1970-te kada je otvoreno Hotelsko naselje Haludovo. Kada je dovršeno 1971. godine, bilo je najeksluzivnije naselje na istočnoj obali Jadrana. U sklopu naselja Haludovo, radila je i kockarnica koja je trebala biti magnet za bogate turiste tijekom cijele godine. 1972 godine, u kockarnicu Haludova došlo je nekih 60 Penthouseovih zečica, koje su trebale dati sjaj i potrebni glamur kockarnici. No ubrzo je ta eksperimentalna poslovna veza, između američkog izdavača Boba Gucionea i domaćih hoteljera pukla. Haludovo nije postalo novi Monte Carlo, a niti se turistička sezona nije bitnije produžila u zimske mjesece, ali je Haludovo ipak relativno dobro radilo, sve do privatizacije 1990-te . Danas je Haludovo u vrlo jadnom stanju, i najveći njegov dio ne radi.
Stanovništvo
Sve do izgradnje turističkog kompleksa Haludovo, kretanje broja stanovnika Malinske bilo je umjereno.
Sredinom 19. st. u Malinskoj je živjelo samo 103 stanovnika. Na prijelazu iz 19. u 20. st. broj stanovnika prešao je tek 200, čime je Malinska bila jedna od manjih sela na otoku Krku. Od tada je broj stanovnika, uz iznimku perioda Drugog svjetskog rata, postepeno rastao sve do 1971. g. kada je popisano 392 žitelja. Tada slijedi izrazito povećanje jer se broj stanovnika u samo 10 godina gotovo udvostručio – 1981. g. popisano je 700 stanovnika. Rast se nastavio sve do 1991. g. kada je zabilježen i maksimum od 999 žitelja. Zbog katastrofalne privatizacije Haludova, tada glavnog gospodarskog subjekta u Malinskoj, 1990-ih godina, došlo je gotovo do potpunog uništenja Haludova i do gubitka brojnih radnih mjesta. To se odrazilo i na populaciju koja se do popisa 2001. g. smanjila za trećinu.
Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2021. godine, u Malinskoj živi 826 stanovnika u 344 kućanstava.
FOTOGALERIJA
BARUŠIĆI
Naselje (selo) je smješteno u gornjem jugoistočnom dijelu općine na cesti koja od Sv.Vida vodi prema Krku.Sastavni je dio tzv. Poganke, a malo izvan mjesta na pješačkom putu prema Ljutićima smještena je kapela Obraćenja Sv.Pavla, okružena visokim čempresima i brojnim gromačama.Selo ima 25 stanovnika.
BOGOVIĆI
Jedno od najvažnijih povijesnih naselja općine,jedna je od dvije katastarske općine Dubašnice stvorena za vrijeme Austro-Ugarske. Župna crkva je 1857 g. dograđena na već postojeću kapelu Majke Božje Karmelske, na način da je doslovno preseljena kamen po kamen sa mjesta današnjeg starog groblja u Dubašnici, gdje je i danas ostao zvonik te nekadašnje crkve. U starom dijelu mjesta još se i danas može vidjeti nekoliko obnovljenih kuća građenih u izvornom dubašljanskom ruralnom stilu građenja, a obnovljen je i stari toš u privatnom vlasništvu obitelji Bogović. Mjesto je u stvarnosti spojeno sa Malinskom i broji 317 stanovnika. U njemu se nalazi osnovna škola Malinska – Dubašnica,a po brojnosti djece druga je po veličini i kapacitetu na otoku Krku. Pored nje se nalazi velika novoizgrađena školska dvorana , a nedaleko od mjesta na izlazu prema Sv.Antonu nalazi se i novo župsko groblje.
KREMENIĆI
Naselje se nalazi na cesti koja od Sv.Vida ide prema Krku i smješteno je uzduž te nekad važne prometnice, slično kao i još nekoliko sela u tom dijelu gornje Dubašnice. Broji 75 stanovnika, a zbog blizine Malinske podosta se raširilo u zadnjih 20-tak godina. U selu postoji lijepo dječje igralište kao i nekoliko obnovljenih kamenih kuća.
LJUTIĆI
Naselje (selo) ima samo devet stanovnika i nalazi se između sela Barušići i Oštrobradić. Sastavni je dio Poganke. Okruženo je poljima i maslinicima i može se pohvaliti mirom jer malena i vijugava cesta koja vodi ka selu u njemu i završava.
MARŠIĆI
Maleno naselje (selo) koje se nalazi iznad Sv. Vida i spada u Miholjice. U Maršićima živi svega 10-tak ljudi. Na putu prema nenaseljenom selu Sršićima nalazi se poznato kasnoantičko povijesno nalazište Cickini sa nalazištem crkve iz 5-6 stoljeća i mnoštvom rimskih ostataka koje su predmet pomnih arheoloških istraživanja.
MILČETIĆI
Naselje se nalazi u donjem, nižem dijelu Dubašnice ,ali se ne proteže do mora. Praktički se spojilo sa Bogovićima sa sjeverne strane i Malinskom sa zapadne. Ima 245 stanovnika.
MILOVČIĆI
Najveće mjesto tzv. Poganke koje broji 124 žitelja i nalazi se na pola puta između Bogovića i udaljenjih sela Poganke. U selu postoji maleni dom sagrađen radom i zalaganjem stanovnika sa područja okolnih sela koji služi mladima za druženje te u svrhe radnih i izbornih aktivnosti.
OŠTROBRADIĆ
Nekad veoma važno i stanovništvom brojno naselje Dubašnice koje je u poslijeratnim vremenima doživjelo iseljevanje u prekomorske zemlje pa su sad mnoge kuće zatvorene. Nalazi se u središnjem dijelu Poganke ,a kako je po konfiguraciji raštrkano, podijeljeno je u zaseoke Hržić , Perovica i Peškovac. Po ljeti se mnoštvo naših sugrađana vrati u selo pa je u novije vrijeme poznato po fešti koja se zove „Pogančarska noć“, a ima i jog na kojima se ljeti skupljaju povratnici iz Amerike i domaći koji zaigraju na bale. Selo sada ima 86 žitelja.
PORAT
Porat je malo naselje s lukom u Općini Malinska – Dubašnica, na otoku Krku,u Hrvatskoj.Porat je smješten na sjeverozapadnoj obali Krka, na jugozapadnom kraju prostranog Malinskog zaljeva, iznad manjeg zaljeva, zapadno od Malinske. Naselje je povezano cestom do drugih mjesta na otoku. Na kraju oko 60 metara široke i 100 metara duge uvale je mali gat, gdje je more dubine od 1,5 metar. Na početku ulaza u zaljev je oko 70 metara dug koljenast lukobran, na kojem je moguć vez plovila s gazom do 2 m. Lučica je dobro zaštićena od svih vjetrova, pri jačoj buri samo more može postati valovito. Franjevački samostan sv. Marije Magdalene, koji se nalazi zapadno od naselja bio je sagrađen oko 1500. godine. Samostan je dobio svoj današnji izgled u 17. stoljeću. U samostanu je crkva Sv. Marije Magdalene sagrađena sredinom 16. stoljeća. Zapadno od Porta iznad zaljeva Sv. Martin su ruševine benediktinskog samostana i crkve iz 12. stoljeća.Naselje ima 192 stanovnika.
RADIĆI
Nekad veoma malo naselje (selo) sa nekoliko kuća, naraslo je u zadnje vrijeme u mjesto koje se sa zapadne strane u potpunosti spojilo sa Malinskom i sada broji 175 stanovnika.
SABLJIĆI
Malo naselje (selo), smješteno na jugu općine, koje je u zadnjih desetak godina doživjelo svoj vrhunac u obnovi mnoštva starih kamenih kuća s čijih „balatura“ i volti puca prekrasan pogled na Kvarner. U selo se dolazi prolaskom kroz središte sela Sv.Anton. Okruženo je netaknutom prirodom, maslinicima i brojnim stadima ovaca na ispašama. Ima 21-og stalnog žitelja.
SRŠIĆI
Danas potpuno nenaseljeno naselje (selo) koje spada pod Sv.Vid Miholjice, a još 60-tih godina nekoliko je stanovnika živjelo u njem, no stanovništvo se zbog udaljenosti, raštrkanih kuća i rijetke naseljenosti iselilo. U selu postoji kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije ,a cijelo je područje sela posebna srednjovjekovna etnološka cjelina koju bi bilo zanimljivo obnoviti i prezentirati javnosti.
STRILČIĆI
Najmanje naselje (selo) Dubašnice, smješteno iznad plodnog polja i smješteno na cesti koja vodi prema Poljicima. Broji svega 3 stanovnika uz mnogo zatvorenih kuća. Danas u njemu postoji lijepo uređen lovački dom kojeg koriste lovci Dubašnice i susjednih Poljica. Iznad sela nalaze se ruševine kapele Sv.Nikole.
SVETI ANTON
Povijesno veoma važno naselje (selo) Dubašnice čiji je naziv nekad bio Kovači, a s vremenom je mjesto promijenilo ime po istoimenoj kapeli smještenoj u središnjem dijelu sela. Na važnost naselja ukazujei činjenica da ima zasebnu katastarsku općinu. Kapela Sv. Antona je prostrana, s lijepom ložom ispred ulaznih vrata i placom smještenom sa zapadne strane ispod koje je seoska cisterna. Nad kamenim ertama prozora kapele uklesano je nekoliko glagoljskih natpisa. Selo je smješteno u ravničarskom dijelu Općine, a stanovništvo se i danas uvelike bavi poljoprivredom i stočarstvom. Selo posjeduje jog na kojem se igra na bale. Danas selo ima 149 stanovnika.
SVETI IVAN
Naselje (selo) se nalazi na cesti koja od Sv.Antona vodi ka Krku i smješteno je uzduž ceste. U selu postoji kapelica Sv.Ivana sa veoma lijepom ložom. Broji 72 stanovnika.
SVETI VID – MIHOLJICE
Sveti Vid – Miholjice je naselje u Općini Malinska – Dubašnica, na zapadu otoka Krka, u Hrvatskoj. Sveti Vid se nalazi u neposrednoj blizini Malinske. Sveti Vid-Miholjice je tipično krčko naselje (selo) sa malim kamenim kućama, zbog njegovog autentičnog izgleda stavljen je pod zaštitu Ministarstva kulture RH. Kod Svetog Vida-Miholjice na polju Skirin pronađeni su ostatci ranokršćanske crkve iz 6. stoljeća ravenskog tipa. U mjestu se nalazi župna Crkva svetog Mihovila, a svake godine 29. rujna slavi se dan zaštitnika – čakavski Mihoja. Sveti Vid-Miholjice je nakon općinskog sjedišta Malinske, najveće naselje u Općini Malinska – Dubašnica. Tu je prema popisu iz 2001. g. živjelo 256 stanovnika. Kretanje broja stanovnika Svetog Vida nema izražene poraste i padove kao što je slučaj kod većine naselja na otoku Krku. Ipak i tu se bilježi period porasta broja stanovnika u drugoj polovini 19. i početkom 20. st. kao i kod gotovo svih krčkih naselja; s 219 stanovnika 1857. g. na maksimalnih 363 stanovnika 1910. g. Sredinom 20. st. dolazi do stagnacije, a zatim i depopulacije tako da je 1981. g. zabilježen najmanji broj žitelja Svetog Vida od kada postoje službeni podaci, 195. Međutim, zahvaljujući dobroj prometnoj povezanosti i snažnom razvoju turizma u susjednoj Malinskoj, od 1981. g. postupno raste broj stanovnika. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. g. naselje ima 261 stanovnika.
TURČIĆ
Naselje (selo) se nalazi u donjem dijelu Dubašnice i broji 22 stanovnika. U selu se nalazi kapela Sv.Roka ,a ako se asfaltiranom krivudavom cesticom prođe kroz selo i krene dalje dolazi se u polje dubašljansko i konačnog cilja tzv. starog groblja i važnog povijesnog mjesta Dubašnice na kojem je ostao samo visoki zvonik Sv. Apolinara. S tog je mjesta polovinom 19. stoljeća preseljena crkva u novo središte župe Bogović jer je to područje postalo udaljeno za sva sela tadašnje župe, a sela koja su bila u blizini polako su se gasila zbog malarije i ljudi iseljavali u smjeru obale i viših krajeva Dubašnice.
VANTAČIĆI
Vantačići su naselje u Općini Malinska – Dubašnica, na zapadnoj obali otoka Krka, u Hrvatskoj. Vantačići su sve do 1990-ih bili selo ribara i težaka, danas je to ladanjsko naselje, sa kućama za odmor, i apartmanima. Vantačići se nalaze na obali istoimenog šumovitog zaljeva između Malinske (2 km) i naselja Porta (1 km). Uz čitav zaljev vodi šetnica pored plaža i borovih šumaraka. U Vantačićima je izgrađena je nova marina s oko 150 vezova za prihvat brodica, naselje ima dva dućana, pizzeriju i kafić. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011.g. naselje ima 214 stanovnika.
ZIDARIĆI
Naselje se nalazi u donjem dijelu Dubašnice, smješten malo iznad mora no u zadnje vrijeme se praktički spojilo sa skladno uređenom uvalom Rova. Na priobalnom dijelu sada niču privatni hoteli i vile i mjesto se naglo razvija. Ima 110 stanovnika.
ŽGOMBIĆI
Naselje (selo) se nalazi u gornjem dijelu Dubašnice i leži na cesti koja od Sv.Vida vodi prema Krku.Ima 59 žitelja. U selu se nalazi kapela Sv.Andrije koja je veoma stara i ima pisane spomenike krčkih knezova Frankopana..
