Gospodarstvo

Struktura gospodarstva

Dostignuti stupanj gospodarskog razvoja prvenstveno je rezultat niza materijalnih i društvenih čimbenika, ali i povijesnih događaja koji su obilježili prostor općine. Opći gospodarski razvoj općine Malinska-Dubašnica determiniran je u prvom redu raspoloživim prirodnim resursima. U skladu s tim, na području općine u posljednjih pedesetak godina snažno su se razvili turizam i prateće ugostiteljske i servisno-uslužne djelatnosti. Tako se od nekad poljoprivrednog i ribarskog mjesta Malinska profilirala u jednu od najpoznatijih hrvatskih turističkih destinacija.

Prema recentnom izvješću FINA-e na području općine Malinska-Dubašnica posluju 172 poduzetnika koja zapošljavaju 1.231 djelatnika.

Na području općine Malinska-Dubašnica u proteklom razdoblju bilježi značajan trend rasta po obje pozicije. Broj poduzeća u šest godina povećan je za 18,62% (+27 poduzeća), a broj zaposlenih za čak 34,68% (+317 zaposlenih).

Struktura gospodarstva na području općine Malinska-Dubašnica determinirana je raspoloživim resursima i potencijalima pa turizma, ugostiteljstvo i trgovina čine najveći  udio u lokalnom gospodarstvu.

Najveći broj poduzetnika tijekom promatranog razdoblja bilježi se u djelatnosti I. Djelatnosti pr. smj. pripreme i usl. hrane (29,03%), zatim slijede F. Građevinarstvo (14,73%), L. Poslovanje nekretninama (14,00%) i G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (12,63%). Svi ostale djelatnosti čine 29,58% poduzetnika na području općine Malinska-Dubašnica.

Prema broju zaposlenih, najveći udio čini djelatnost G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala u kojoj je zaposleno čak 56,37% svih zaposlenih. Zatim slijede djelatnosti I. Djelatnosti pr. smj. pripreme i usl. hrane sa 19,90%, F. Građevinarstvo sa 8,88% i N. Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti sa 6,98% zaposlenih. Sve ostale djelatnosti zapošljavaju 7,89% zaposlenih.

Poduzetnici s područja općine Malinska-Dubašnica u 2021. godini ostvarili su više od 865 milijuna kuna prihoda i bruto dobit u iznosu od 39,540 milijuna kuna, što u odnosu na 2016. godinu predstavlja povećanje prihoda od 85,35% i bruto dobiti od 33,04%. U tablici 6 prikazani su odabrani pokazatelji poslovanja poduzetnika s područja općine Malinska-Dubašnica i njihovo kretanje tijekom promatranog razdoblja.

Tablica: Odabrani pokazatelji poslovanja poduzetnika s područja općine Malinska-Dubašnica i njihovo kretanje u razdoblju od 2016. do 2021. godine (u tisućama kuna)

Izvor: FINA, 2022., Obrada autora

Prema prikazanom kretanje odabranih pokazatelja poslovanja poduzetnika vidljivo je da su prihodi i rashodi malinskih poduzetnika tijekom razdoblja bilježili značajni rast. Kao što je već navedeno, prihodi su povećani za 85,35% (+398,532 milijuna kuna) ali su i poslovni rashodi povećani za 85,29% (+383,066 milijuna kuna). Vrijednost dugotrajne imovine povećana je za 42,30% (+310,194 milijuna kuna), uz istovremeno povećanje dugoročnih obveza od 34,69% (+142,101 milijuna kuna), ali i smanjenje vrijednosti novih investicija u dugotrajnu imovinu za 45,25% (-14,631 kuna). Kratkotrajna imovina u istom razdoblju bilježi značajan rast vrijednosti od 178,77% (+256,625 milijuna kuna), uz istovremeno značajno povećanje kratkoročnih obveza od 156,28% (183,112 milijuna kuna). Navedeni pokazatelji ukazuju na smanjenje kreditnog i investicijskog potencijala malinskih poduzetnika u budućem razdoblju.

Broj poduzeća koji posluju s dobitkom u promatranom razdoblju povećan je za 35,06% (+27 poduzetnika) dok je broj gubitaša ostao na istoj razini (68 gubitaša odnosno prosječno 42,57% svih poduzetnika). Godišnje investira prosječno 19,50 poduzetnika, a ukupna prosječna vrijednost investicija iznosi 24,128 milijuna kuna.

Iako se tijekom promatranog razdoblja bilježi povećanje broja izvoznika za čak 128,57% (+9 poduzetnika), vrijednost izvoza u odnosu na 2016. godinu smanjena je za 53,62% (-17,386 milijuna kuna). U 2021. godini vrijednost uvoza iznosila je 19,877 milijuna kuna, što u odnosu na 2016. godinu predstavlja povećanje vrijednosti od čak 1.169,62%.

Neto plaća u 2021. godini iznosila je prosječno 5.160 kuna po zaposlenom, što predstavlja rast od 19,63% u odnosu na 2016. godinu (+847 kune).

Globalna gospodarska kretanja u 2020. i 2021. godini obilježila je pandemija COVID-19. Uvođenje brojnih restriktivnih epidemioloških mjera krajem prvog tromjesečja 2020. godine rezultiralo je značajnim smanjenjem ekonomskih aktivnosti i na području općine Malinska-Dubašnica. Poslovni prihodi u 2020. godini smanjeni su za 116,349 milijuna kuna u odnosu na 2019. godinu (-15,77%), izvoz je smanjen za 86,66% (-34,454 milijuna kuna), dok je broj gubitaša povećan za 16,42% (+11 gubitaša). U istom razdoblju prosječna neto plaća smanjena je za 4,82% (-247 kuna).

Poboljšanjem epidemioloških prilika u 2021. godini i ublažavanjem restriktivnih mjera, uslijedio je značajan rast ekonomskih aktivnosti na području općine Malinska-Dubašnica pa se tako u 2021. godini (u odnosu na 2020. godinu) bilježi povećanje poslovnih prihoda za 39,28%, bruto dobiti za 19,75%, a izvoza za 183,69%. Broj gubitaša smanjen je za 12,29%, a broj dobitaša povećan je za 14,28%. Prosječna neto plaća povećana je za 5,68% odnosno za 277 kuna. Ističemo da je vrijednost dugotrajne imovine u 2021. godini po prvi put tijekom promatranog razdoblja prešla granicu od milijardu kuna te je iznosila 1,043 milijarde kuna. Vrijednost kratkotrajne imovine također je u 2021. godini zabilježila rekordnu vrijednost tijekom promatranog razdoblja od 440,176 milijuna kuna.

Ističemo da je prema navedenim financijskim indikatorima poslovanja malinskih poduzetnika djelatnost G. Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala ostvaruje prosječno 63,23% svih prihoda, 63,03% svih rashoda i 46,17% ukupne bruto dobiti godišnje. Ukoliko trgovini na veliko i malo pridodamo rezultate poslovanja poduzetnika u djelatnosti I. Djelatnosti pr. smj. pripreme i usl. hrane, možemo zaključiti da trgovina, turizam i ugostiteljstvo generiraju 75,08% svih prihoda, 75,25% svih rashoda i 68,04% bruto dobiti lokalnog gospodarstva. Navedeni poslovni rezultati lokalnih poduzetnika ukazuju na gospodarsku i društvenu važnost turizma za Općinu Malinska-Dubašnica.

Na području općine Malinska-Dubašnica, relevantan udio u lokalnom gospodarstvu čine obrtnici različitih djelatnosti.

Krajem prosinca 2022. godine na području općine bilježi se 249 aktivnih obrta.

U strukturi lokalnog obrtništva više od polovice obrta čine Uslužni obrti i intelektualne usluge (50,20%). Zatim slijede obrti registrirani za Ugostiteljstvo i turizam sa 17,27%, Trgovački obrti sa 12,05%, Građevinski obrti sa 9,24%, Proizvodni obrti sa 4,02% i  Ribarstvo, akvakultura i poljodjelstvo sa 3,21%. Obrti prijevozničkih djelatnosti čine preostalih 4,02% obrta.

 Zaposlenost i nezaposlenost

Prema podacima HZMO-a na području općine Malinska-Dubašnica na dan 31.12.2022. godine u radnom odnosu bilježi se 2.167 stanovnika.

Najveći broj zaposlenih bilježi se kod pravnih osoba (1.476 zaposlenih). Kod fizičkih osoba zaposleno je 428 osoba, kod obrtnika 219 osoba, a kod poljoprivrednika 16 osoba.

Prema kretanju broja zaposlenih tijekom promatranog razdoblja, razvidan je značajni rast broja zaposlenih. U 2022. godini broj zaposlenih povećan je za 26,80% (+458 zaposlenih) u odnosu na 2019. godinu. Važno je istaknuti da unatoč pandemiji COVID-19 i smanjenim ekonomskim aktivnostima u 2020. i 2021. godini, nisu zabilježena veća odstupanja u broju zaposlenih. Tako se u 2020. bilježi 1.736 zaposlenih, što u odnosu na 2019. godinu predstavlja povećanje broja zaposlenih od 1,58%. U 2021. godini dolazi do blagog smanjenja broja zaposlenih za 1,56% u odnosu na 2020. godinu, ali je riječ o istom broju zaposlenih iz 2019. godine. Stoga se može zaključiti da pandemija COVID-19 na području općine Malinska-Dubašnica nije negativno utjecala na kretanje zaposlenosti.

Na području općine Malinska-Dubašnica od 2016. do 2019. godine bilježi se trend smanjenja broja nezaposlenih, a kumulativno smanjenje iznosi 39,04%. U 2020. godini broj nezaposlenih povećan je za 41,64%, a u 2021. godini za dodatnih 10,74%. Navedeni negativni trend prvenstveno je rezultat negativnog utjecaja pandemije COVID-19 na lokalnu ekonomiju kroz prizmu smanjenja ekonomskih aktivnosti, prethodno obrazloženih kod analize kretanja rezultata poslovanja lokalnih poduzetnika.

Od kraja 2021. godine uslijedio je oporavak lokalnog gospodarstva, što se pozitivno reflektiralo na smanjenje lokalne nezaposlenosti pa se u prosincu 2022. godine bilježi smanjenje broja nezaposlenih za 23,95% u odnosu na 2021. godinu.

Tablica: Kretanja broja nezaposlenih na području općine Malinska-Dubašnica u razdoblju od 2016. do prosinca 2022. godine

Izvor: HZZ, 2022., Strategija razvoja Općine Malinska – Dubašnoca

U strukturi nezaposlenih najveći udio čine nezaposleni sa završenom srednjom školom 64,67%. Nezaposleni sa završenom višom i visokom razinom obrazovanja čine 22,43% nezaposlenih.

Poljoprivreda

Na području općine Malinska-Dubašnica poljoprivredno tlo je razvrstano u dvije skupine:

• vrijedno obradivo tlo
• i ostalo obradivo tlo.

Vrijedno tlo na području općine pokriva površinu od cca 406 ha, a ostala obradiva tla cca 353 ha. Neovisno o svojoj pedološkoj vrijednosti zone za poljoprivredu na području općine Malinska Dubašnica pretežito su neobrađena i zapuštena.

Šumske površine razgraničuju se na gospodarske šume, zaštitne šume, te šume posebne namjene.

Osnovne poljoprivredne i stočarske djelatnosti na području općine Malinska-Dubašnica su:

• ovčarstvo,
• kozarstvo,
• pčelarstvo,
• maslinarstvo,
• vinogradarstvo,
• te povrtlarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja.

Polja su većinom prekrivena sivom zemljom i zemljom crvenicom. Kvalitetnih poljoprivrednih površina je relativno malo, uglavnom su zastupljeni maslinici, voćnjaci, livade, vinogradi i oranice koji se nalaze u blizini naselja.

Način korištenja poljoprivrednih zemljišta na području općine Malinska-Dubašnica prema podacima APPRRR-a iz baze ARKOD na dan 31.12.2021. godine prikazan je u tablici 8.

Tablica: Korištenje poljoprivrednog zemljišta u općini Malinska-Dubašnica

Izvor: APPRRR, baza podataka ARKOD, 2022.

Iz tablice 8 može se uočiti relativno nizak stupanj korištenja poljoprivrednog zemljišta u odnosu na ukupno raspoloživo zemljište. Više od polovice ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta otpada na krške pašnjake (58,03 ha), nakon čega slijede livade (21,28 ha), maslinici (17,12 ha), voćnjaci (1,29 ha) te ostalo (1,90 ha). U okviru ostalog zemljišta nalaze se staklenici, rasadnik, vinograd, te neobrađeno poljoprivredno zemljište.

Prema podacima APPRRR-a na dan 31.12.2021. godine, na području Općine Malinska-Dubašnica registrirano je 78 PG-a, a od toga najveći udio zauzimaju OPG-i kojih je evidentirano 65. Preostala PG registrirana su kao trgovačka društva, obrti i zadruge.

Unatoč stalnom porastu broja PG-ova, i dalje je veliki broj poljoprivrednih površina koji su neobrađene, što daje mogućnost za razvoj ratarstva i stočarstva temeljenog na kvalitetnom nezagađenom zemljištu i ekološkoj poljoprivredi.

Na području općine Malinska-Dubašnica postoje mogućnosti razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnja posebice uzimajući u obzir sve veće potrebe i aktualne trendove razvoja tržišta zdrave hrane. Stoga se očekuje povezivanje poljoprivrednih proizvođača i brendiranje proizvoda te njihov plasman kroz turizam.

Šumska tla/zemljišta na području općine se po namjeni dijele na:

• šume gospodarske namijene (ŠGN),
• zaštitne šume namijenjene prvenstveno za zaštitu zemljišta, vodnih tokova, erozivnih područja, naselja, gospodarskih i drugih građevina (ZŠ),
• šume posebne namjene (ŠPN).

Sva šumska tla/zemljišta na području općine svrstana su u II kategoriju zaštite. Područje općine Malinska-Dubašnica najvećim je dijelom prekriveno makijom ili kamenjarskim pašnjacima, te manjim površinama hrasta medunca i bijelog graba. Šume zauzimaju 791,35 ha odnosno 18,12% kopnene površine općine Malinska-Dubašnica.

Zaštitu šumskih površina treba provoditi nad svim skupinama, obzirom da se radi o vrijednoj prirodnoj baštini, neovisno o značenju u gospodarskom smislu. Pri korištenju šuma, neovisno o njihovoj namjeni, treba se poštivati načelo da se površine postojećih šuma ne smiju smanjivati. Prema elaboratu „Šume Županije primorsko-goranske“ izrađenom za potrebe PPPGŽ-a na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla. Na prostorima šumskih i ostalih površina mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

Turizam

Općina Malinska-Dubašnica poznato je turističko odredište na otoku Krku i Kvarneru, destinacija sa višegodišnjom turističkom tradicijom koja se posljednjih dvadesetak godina uspješno nosila sa izazovima turističkih trendova, ekonomskim i političkim promjenama u našem društvu. Danas je turizam vodeća gospodarska djelatnost Malinske-Dubašnice.

Smještajni i ugostiteljski kapaciteti

Smještajnu ponudu na području općine Malinska-Dubašnica karakterizira snažan rast i razvoj koji se ogleda u povećanju broja iznajmljivača, broja postelja i kvalitete smještajne ponude. Prevladavaju smještajne jedinice u apartmanima, sobama i kućama za odmor. Potrebno je naglasiti da je u posljednjih nekoliko godina u funkciju stavljeno više luksuznih kuća za odmor, koje su značajno utjecale na povećanje ukupnog smještajnog kapaciteta, ali i njegove kvalitete.

Krajem 2021. godine na području općine Malinska-Dubašnica bilježi se 7 hotela ukupnog kapaciteta 879 stalnih postelja.

Više informacija

PROGRAM POTICANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA OPĆINE MALINSKA DUBAŠNICA