Dan Općine Malinska – Dubašnica (Polinarova) je (20. srpnja), dan Svetog Apolinara, sveca zaštitnika Općine, te zaštitnika župe Dubašnica.
Sveti Apolinar je jedan od biskupa i mučenika iz prvih stoljeća kršćanstva. Prema legendi, sv. Apolinar je bio učenik sv. Petra i prvi biskup Ravenne, a nakon mučenja ubijen je toljagom negdje oko 75. godine. Kult štovanja ovog sveca se raširio u VI. stoljeću i to iz dva smjera Ravenne i s Rajne. U hrvatske je krajeve, napose Istru i Kvarner, došao posredstvom ravennskog kulta. Prema tridentskom kalendaru sv
etkovina blagdana sv. Apolinara je 23. srpnja, na dan njegova mučeništva, no opći rimski kalendar svetaca posvećuje ovaj dan sv. Brigiti od Švedske koja je jedna od glavnih svetaca zaštitnika Europe, ujedno zbog relativne ograničenosti slavlja blagdana Svetog Apolinara, ovaj svetac je bio 1969. uklonjen iz općeg rimskog kalendara svetaca, iako je njegovo ime ostalo u Rimskom martirologiju. Slavljenje sv. Apolinara je obnovljeno i vraćeno u 2002. izdanju Rimskog misala. Međutim, datum slavlja je bio promijenjen, odnosno, prebačen na 20. srpnja. Rimski martirologij spominje sv. Apolinara, u kontekstu slavljenja, i 20. srpnja i 23. srpnja. Uglavnom, neki sv. Apolinara slave po „starom“ datumu, neki po „novom“, možemo reći – opcionalno. Sveti Apolinar je svetac zaštitnik gradova Ravenne i Liegea, a u Hrvatskoj je zaštitnik župe i Općine Malinska – Dubašnica. Danas se lome koplja oko toga odakle je ovaj svetac porijeklom. Prema jednoj teoriji, sv. Apolinar je rodom iz Sirije, dok po drugoj teoriji potječe iz sjeverne Europe. Svetog Apolinara u ikonografiji se prikazuje kao biskupa u orijentalnoj odori s palijem i crnim križem bez mitre, znaju se prikazivati i scene s čudesima iz njegova života.
Naš nebeski zaštitnik sveti Apolinar, bio je čovjek vjere, čvrste i nepokolebljive vjere, te je svoju vjernost Bogu zapečatio mučeničkom smrću. On je živio uzornim životom. Bio je vjeran ne samo Bogu, nego i čovjeku. Uvijek je tako bilo, da tko istinski ljubi Boga, ljubi i čovjeka – svakoga čovjeka. Činio je dobro svima oko sebe, svima je pomogao koliko je mogao. Bio je veoma dobar i svima je dobro činio, a uvrede opraštao. Bio je čovjek karaktera i od riječi, čestit i pošten. Za njega su govorili da je u pravom smislu bio čovjek istine, dobrote, pravednosti i miroljubiv. Božja se svetost odražava preko svetaca, koji tada nama postaju uzor i izazov, da se i mi posvetimo. Kada su oni uspjeli postići tako nešto lijepo i uzvišeno, slično možemo i mi, samo ako želimo i hoćemo. To je i razlog zašto slavimo svece, da se u njih ugledamo, da ih nasljeđujemo i da molimo njihov zagovor i pomoć. Kada bi svi članovi Općine Malinska – Dubašnica postali slični svetom Apolinaru, bilo bi nam svima lijepo, svi bismo bili sretni i zadovoljni. Upravo to želimo svima vama i sebi, dragi naši prijatelji, da se izgrađujemo i usavršujemo u svim kršćanskim i ljudskim vrlinama.
Župa svetog Apolinara
- Adresa: Bogovići, Dubašljanska 29, 51511 Malinska
- Telefon: 051/858-005
- e-mail: zupuduba@gmail.com
- Župnik: Vlč. Marin Hendrih
- Mob: 091 400 4840
Podatke o vjerničkom životu Župe Svetoga Apolinara pratite u rubrici Župa Dubašnica na naslovnoj stranici našeg portama www.malinska.hr i na stranici župe Dubašnica zupadubasnica.com
Povijest župe Dubašnica
Prvotna crkva sv. Apolinara podignuta je u 11. stoljeću. Bila je to mala crkva, zapravo kapela koja se nalazila u danas nestalome selu Dubašnici. Prvi se put spominje u ispravi iz 1153. godine. Novi stanovnici s kopna sredinom 15. stoljeća nalaze prvotno odredište unaokolo crkve sv. Apolinara. Crkva postaje tijesna i malena. Knez Ivan Frankopan daje im na privremeno korištenje crkvu sv. Marije Magdalene u Portu, a u to se vrijeme dograđuje i širi postojeća crkva sv. Apolinara. Uskoro ona postaje župna crkva. Prvi imenom poznati dubašljanski župnik Petar spominje se 1508. godine. Crkva se u više navrata širila. Postoje naznake da je u drugoj polovini 16. stoljeća crkvu zahvatio požar, ali je brzo obnovljena. Uz desni rub crkve podignut je 1618. godine zvonik od lijepo obrađenoga tesanoga domaćeg kamena.
Prve se zamisli o potrebi gradnje nove župne crkve javljaju već potkraj 18. stoljeća, prvenstveno zbog trošnosti stare župne crkve sv. Apolinara, ali i zbog malaričnosti terena oko nje. No, nesložan se dubašljanski narod nije mogao dogovoriti o lokaciji za gradnju nove crkve pa je obnovljena stara. Kada je 1834. godine zabranjeno bogoslužje u staroj župnoj crkvi, ponovno je aktualizirano pitanje gradnje nove. Napokon, 1854. godine započele su pripreme za početak gradnje nove župne crkve sv. Apolinara u Bogovićima te su 29. studenoga 1855. godine blagoslovljeni temelji.
Nakon provedenog natječaja gradnja je crkve povjerena poduzetniku Adamu Glažaru iz Crikvenice. Završena je 1857, s tim da je većina grubih radova na njoj bila zgotovljena još 1856. godine. Dimenzije Crkve nakon obavljenih građevinskih radova iznosile su 32 metra u dužinu, 20 u širinu i 18 metara u visinu. Trolisna je barokna kapela Majke Božje Karmelske, koja se nalazila na mjestu gradnje, postala svetištem nove crkve.
Crkva ima tri oltara. Barokni oltar Gospe Karmelske (1644) nalazi se na sjevernoj strani, a tamo je prenesen iz obližnje istoimene kapele. U južnoj je kapeli barokni oltar Gospe od ružarija (1709), dovezen iz stare župne crkve. Veliki, mramorni glavni oltar također datira iz baroknog razdoblja te se i on izvorno nalazio u staroj crkvi sv. Apolinara. Na njemu se ističe oltarna pala iz 1867. godine koju je naslikao bečki slikar W. Schöfemann. Prikazuje Bogorodicu sa svecima i sv. Apolinarom. Istodobno se uz crkvu gradio i zvonik visine 28 metara. Sagrađen je 1856. godine, a zidali su ga majstori iz Grižana. Nakon svih tih radova crkvu je konačno 3. svibnja 1857. godine posvetio krčki biskup Ivan Josip Vitezić.
Idućih desetljeća uređivana je unutrašnjost jer je crkva u početku bila osposobljena samo koliko je to bilo prijeko potrebno za njezino funkcioniranje. Godine 1904. sagrađena je nova sakristija, a stara se do tog vremena nalazila iza glavnog oltara. U unutrašnjim, bočnim nišama crkve 1906. godine postavljeni su drveni kipovi Presvetog Srca Isusova i sv. Nikole. Na Božić iste godine prvi su put zasvirale orgulje u župnoj crkvi. Godine 1912. Ivan Volarić Piturić (1873 – 1948) iz Vrbnika oslikao je dekoraciju crkve te pet zidnih slika u lunetama pod svodovima. Godine 1972. preuređeno je svetište te postavljena nova mramorna menza po nacrtu Mladena Fučića. Iduće je godine postavljen novi kameni ambon, rad akademskih kipara Josipa Poljana i Ante Despota, na kojemu su u niskome reljefu isklesani simboli evanđelista. Nakon obnove fasade 1988. su godine u nišama na pročelju crkve postavljeni kipovi Gospe Karmelske i sv. Apolinara.
Uz župnu crkvu vezani su brojni narodni običaji pa su tako 2014/2015 održani i posljednji Dubašljanski kolejani. U godini Velikoga jubileja (2000) pokraj crkve je postavljen veliki križ. Nakon što su već bile obnavljane, 2002. godine ponovno se temeljito adaptiraju orgulje, a 2004. uređuje se kor – pjevalište.
Godine 2006., dubašljanska župna crkva sv. Apolinara u Bogovićima zasjala je novim sjajem: temeljito je obnovljena i očišćena, a izrađeni su i novi vitraji.
Kroz stoljeća Dubašnica je dala 75 biskupijskih svećenika i oko 100 redovnika trećoredaca.
Danas ima 8 živućih svećenika iz Dubašnice:
- Anton Barbiš, r. 1934., iz Malinske, u mirovini
- Nikola Radić, r. 1936., iz Kremenića, u mirovini
- Anton Turčić, r. 1939., iz Milčetića, u mirovini
- Ivan Turčić, r. 1952., iz Žgombića, u mirovini
- Marinko Barbiš, r. 1960., iz Malinske
- Denis Nikolić, r. 1977., podrijetlom iz Dubašnice, svećenik Njujorške nadbiskupije
- Filip Šabalja, r. 1983., iz Milčetića
- Milivoj Guszak, r. 1986., iz Malinske
Župa ima i četiri nova zvanja – tri bogoslova i redovničku kandidaticu:
Luku Turčića i Apolinara Barbiša iz Malinske, Maura Oreškovića iz Bogovića, te Elizabetu Barbiš iz Malinske, koja se priprema za polaganje vječnih zavjeta u Euharistijskoj zajednici Srca Isusova i Marijina.
Usp. A. Bozanić, Dubašnica: povijesne mijene, drevna župa …, Malinska, 2014, str. 75
Usp. Dujmović, Galović: Brošura u povodu 150. obljetnice izgradnje Župne crkve Svetog Apolinara
Izvor teksta i slike o povijesti Župe: Župa Dubašnica, zupadubasnica.com (pristup: 17.06.2023.)