Prirodna bogatstva Dubašnice, među kojima značajno mjesto zauzimaju bogate šume po kojima je Dubašnica dobila ime, stoljećima su oblikovala život njezinih stanovnika. Stoga su trenutno središte istraživanja i aktivnosti u sklopu međunarodnog projekta FoRESisT – Forest resilience through socio-economic and cultural transformation.
U sklopu projekta provedena su temeljita istraživanja prirodnih staništa radi utvrđivanja njihove očuvanosti, stanja pri- padajuće bioraznolikosti, definiranja prijetnji njihovu opstanku te, naravno, nalaženja modela njihovog očuvanja. Analize su obuhvatile šume, travnjake i slatkovodna staništa – ključna staništa koja tvore prirodni mozaik dubašljanskog krajobraza i podržavaju iznimnu bioraznolikost toga relativno malog područja. Utvrđeno je da su gotovo sva staništa još uvijek očuvana, ali istodobno im prijeti značajna opasnost za daljnji opstanak. Najveće prijetnje prepoznate su u neizvjesnosti klimatskih promjena, širenju invazivnih vrsta te napuštanju tradicijskih održivih praksi gospodarenja i gubitku znanja o njima.
Zabilježena je zadovoljavajuća prisutnost mnogih vrsta sisavaca – od uobičajenih, poput srne, crvene lisice i običnog zeca, do rjeđih, kao što je divlja mačka. Istodobno je utvrđena i značajna prisutnost divlje svinje i zlatnog čaglja, invazivnih vrsta koje predstavljaju ozbiljnu prijetnju stabilnosti lokalnih ekosustava i lokalne poljoprivrede. Također je još jednom potvrđeno koliko je otok Krk važno stanište za mnoge vrste ptica, gmazova, vodozemaca, kukaca, ali i biljaka i gljiva.
Postavljanje dendrokronometara radi utvrđivanja utjecaja klimatskih ekstrema na stabla hrasta medunca
- Krčka ovca, zaslužna za održavanje krčkih travnjaka, danas je gotovo ugrožena. (Snimio Robert JOSIPOVIĆ)
Skladan suživot čovjeka i prirode na obostranu korist
Uz biološka istraživanja, projekt je obuhvatio i etnografsko dokumentiranje znanja te tradicijskih praksi održivog upravljanja krajobrazom Dubašnice, s posebnim naglaskom na tradiciju drmuna – šumskog pašnjaka karakterističnog za ovo područje. Dubašljani su rado podijelili svoja sjećanja i znanja o korištenju šuma, pašnjaka i lokvi, ali i o vještinama i vrijednostima koje su bile neraskidivo povezane s tim prostorima. Ta svjedočanstva potkrijepljena rezultatima analiza otkrivaju kako su održive prakse naraštajima omogućavale skladan suživot čovjeka i prirode, na obostranu korist, te pridonijele stvaranju iznimne bioraznolikosti koju i danas baštinimo. Revitalizacija tih praksi ključna je, ne samo za očuvanje istraživanih staništa i s njima povezane bioraznolikosti, nego i za jačanje otpornosti prirodnih staništa na klimatske promjene te dugoročno očuvanje identiteta zajednice. Prostor Sredozemlja, u kojem se nalazi i otok Krk, jedno je od prvih europskih područja gdje je čovjek svojim djelovanjem uzrokovao gubitak šuma i prirodnih staništa. Ipak, na Krku, a osobito u Dubašnici, situacija je bila drukčija. Odnos koji su naši preci gajili prema svom okolišu, prije svega održivi način na koji su iz njega crpili nemale koristi, omogućili su očuvanje prirodnih staništa i pozitivno utjecali na ukupnu bioraznolikost.
U idućim fazama projekta planira se predstaviti rezultate analiza kroz radionice, edukacije i aktivno uključivanje šire javnosti. Predviđena je i provedba pilot-aktivnosti usmjerenih na očuvanje istraživanih staništa, među kojima su čišćenje i obnova dubašljanskih lokvi, obnova stabala hrasta medunca tradicionalnim zahvatom – trinkanjem, obnova travnjaka uklanjanjem sukcesijske vegetacije, malčiranjem i/ili kontroliranim paljenjem te izrada akcijskog plana njihova dugoročnog očuvanja.
Očuvati identitet Dubašljana za naraštaje koji dolaze
U konačnici, provedbom akcijskog plana nastojat ćemo stvoriti uvjete za revitalizaciju i legalizaciju tradicionalnog načina korištenja drmuna te Dubašnicu valorizirati i formalizirati njezino očuvanje kao kulturnog krajobraza sa svim tradicijskim znanjima koja predstavljaju bogatu nematerijalnu kulturnu baštinu našega kraja. Vjerujemo da ćemo time pridonijeti, ne samo očuvanju bioraznolikosti, nego i ovčarstva i naše autohtone krčke ovce te omogućiti stvaranje dodatnih vrijednosti u poljoprivredi i turizmu.
Te aktivnosti nisu ulaganje samo u prirodu, nego i u ljude – u znanja, iskustva i vrijednosti koje oblikuju naš odnos prema krajobrazu. Provedbom projekta FoRESisT stvaraju se uvjeti za održivo stočarstvo i poljoprivredu, očuvanje dragocjene bioraznolikosti i jačanje otpornosti prirodnih staništa, ali i za prijenos vrijednih tradicijskih znanja. Jer, samo zajednica koja razumije svoju baštinu, može sigurno graditi svoju budućnost. Očuvanje tradicijskih znanja i praksi znači očuvanje krajobraza, ali i načina života i identiteta Dubašljana za generacije koje dolaze.
Toni KRALJIĆ
Plavi klišnjak, ugrožena vrsta, ovisna o tradicijskom gospodarenju šumama, prisutna je u Dubašnici. (Snimio Boris LAUŠ)
Trozubi kaćun, jedna od pedesetak vrsta divljih orhideja Dubašnice (foto: Oikon d. o. o. Zagreb)
