Došašće ili Advent – vrijeme priprave na Božić

Došašće ili advent razdoblje je u crkvenoj liturgijskoj godini, odnosno njen početak, a predstavlja vrijeme pripreme za blagdan Božića. Dolazi iz latinske riječi “advenire” koja znači dolazak.

---

Crkva o tome dolasku govori na trojak način: o Isusovu dolasku njegovim rođenjem prije 2000 godina, o Kristovu dolasku u našu nutrinu danas, i o njegovu dolasku u slavi na kraju vremena.

---

Došašće počinje četiri nedjelje prije Božića. Najranije može početi 27. studenog, a najkasnije 3. prosinca. Obuhvaća tri tjedna te dane između četvrte nedjelje došašća i samog Božića. Prvu nedjelju došašća karakterizira ponovni Kristov dolazak, drugu i treću osoba Ivana Krstitelja, četvrta predstavlja Mariju, Djevicu i Majku, koja je rodila Krista. Završava 24. prosinca na Badnjak.

Liturgijska boja u došašću je ljubičasta (kao u korizmi). U misi se izostavlja himan “Slava” u misi, da bi taj tipično božićni himan (“Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje!”) jače odnjeknuo na svetkovinu Kristova rođenja (Božić).

Prvi dio Došašća je najčešće usredotočen na tzv. eshatološku viziju budućnosti, na Isusov drugi dolazak na kraju svijeta. Tako Došašće ima uvijek aktualni karakter čekanja Onoga koji želi i danas doći. To je vrijeme od prve nedjelje Došašća, pa do 16. prosinca uključivo.

---

U liturgiji Crkve posebno su bogati posljednji dani pred Božić. To je poznata tzv. predbožićna osmina od 17. do 24. prosinca. Kroz biblijska čitanja u svetim misama otkrivamo lijep izbor najpoznatijih proročanstava iz Staroga zavjeta o Mesiji, Spasitelju, a u novozavjetnim čitanjima kroz tih sedam dana uspijevamo čuti evanđelja koja nam iz pera Mateja i Luke otkrivaju događaje koji su prethodili Isusovom rođenju. U Časoslovu Crkve (svakodnevne molitve) tih su dana poznati predpjevi koji počinju usklikom “O”, i zato su to poznate tzv. “O-antifone”. Nalazimo pritom niz Isusovih starozavjetnih naslova: Mudrost, Adonaj (Svevišnji), Jišajin korijen (Jišaj je Davidov otac), Ključ Davidov, Istok, Kralj sviju naroda, Emanuel (Bog s nama). Taj svečani dio Došašća usredotočen je, dakle, na Isusov povijesni dolazak koji se dogodio prije nešto više od 2000 godina.

---

Kalendar ovog vremena upozorava nas na neke blagdane. Blagdan sv. Andrije apostola koji je na neki način vremenski termin važan za početak ovog dragog crkvenog vremena. Nadalje, svima su poznate svetice Došašća koje su stekle dvostruku krunu slave, djevičanstvo i mučeništvo: sv. Barbara (4. prosinca) i sv. Lucija (13. prosinca). Sveta je Barbara svetica rudarskog naselja Rude i zaštitnica je rudara. Sveta je Lucija zagovornica svih koji su bolesni na očima, budući da i njezino ime znači Svjetlana, odnosno Ona koja svijetli. Uz dan sv. Lucije običava se u kućama posijati žito kako bi proklijalo i zazelenilo se o blagdanu Božića. Nadalje, vrijeme Došašća je u neku ruku i vrijeme Bogorodice Marije. To kulminira u njezinu prosinačkom blagdanu Bezgrešnog začeća (8. prosinca).

---

Poznati su nam ovi dani Došašća i po darovima. U srednjoeuropskoj tradiciji, koja je postala gotovo općom po čitavom svijetu, poznat je adventski lik svetog Nikole (6. prosinca). To je plemeniti starac, čovjek Crkve (na glavi mu mitra, biskupska kapa), čovjek Božji, koji ima moć vidjeti u dubinu čovjeka, otkriti njegove muke i brige i podariti mu utjehu i pomoć. Povijest o njemu zna vrlo malo, ali nam legende o njemu pripovijedaju divne stvari. Nije nikakvo čudo da se taj lik udomio i kod nas po običaju da se uz njegov blagdan poveže godišnje darivanje djece, male i velike. U Dalmaciji se sačuvao običaj da se takvo darivanje veže uz blagdan svete Lucije, kalendarski 12 dana prije Božića (i taj broj je simboličan u biblijskoj poruci: 12 apostola, 12 plemena Izraelovih, 12 na kvadrat iznosi broj 144 tisuće odabranih, što onda već znači nebrojeno!).

---

Međutim, najdublje oplemenjuje čovjeka i potiče ga na darivanje primjer i inicijativa Boga koji dariva, Boga koji sebe dariva. U Isusu Kristu prepoznajemo dar neba na koji nikada nećemo moći istom mjerom odgovoriti. Bog nas je sve pretekao u velikodušnom daru. Da bi se to još intimnije osjetilo i proživjelo, u naše se obitelji uvukao običaj da i pod borom članovi obitelji nalaze darove. Povezuje se to s Isusovim dolaskom. Zato te darove donosi mali Isus. U svojoj biti Isus je dar svakoj obitelji, svakom srcu. Ovakvi darovi ispod bora i uz jaslice žele to simbolički označiti. Božje darivanje čovjeka izaziva na plemenitost i ljubav. Dar je znak. Govori o ljubavi, o srcu. Bog je to sasvim jasno objavio u rođenju Sina svoga, Spasitelja Isusa. On to očekuje od nas, a osobito u ove dane kad nam se objavilo Božje čovjekoljublje.

Adventski vijenac

---

U vremenu crkvene godine koje zovemo došašće svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. Adventski vijenac nije samo lijepi “cvjetni aranžman” u ogoljeno zimsko doba, nego on na specifičan način okuplja ukućane, angažira ih i upravlja u određenom pravcu. Podsjeća ih da nešto dolazi, potiče da to čekaju.

---

Adventski vijenac čine dva temeljna simbola – krug i svijeće, odnosno svjetlo. Krug ili prsten bez početka i kraja shvaća se kao simbol vječnosti i vjernosti. Adventski vijenac tumači se kao znak Božje vjernosti zadanim obećanjima. Ponekad se adventski krug tumači kao krug zemaljski s četiri strane svijeta. Vijenac je u antičko vrijeme predstavljao znak pobjede i u kršćanstvu je postao znak po Kristu dobivenoga spasenja. Zimzeleno granje upućuje na život koji ne prestaje, na život vječni. Ove grane podsjećaju i na Isusov ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao. Svjetlo svijeća označava dolazeće svjetlo Isusa.

---

Adventske svijeće, izvorno crvene i bijele boje upućuju na Isusovu žrtvu i pobjedu. Prema dugoj tradiciji na vijenac stavljale su se tri ljubičaste svijeće, znak pokore i obraćenja kao pripreme Isusova dolaska i jedna ružičasta, koja se palila kao izraz radosti zbog Isusova rođenja. Prema jednoj tradiciji, prva svijeća nazvana je prorokova svijeća, druga betlehemska, treća pastirska a posljednja svijeća anđela. Postupno paljenje svijeća, znak je približavanja Božića.

U Župi Svetoga Apolinara, u  ponedjeljak 28. studenoga 2016. godine, počinju sv. mise zornice, koje će se održavati svaki dan u 06,00 sati, osim nedjelje. Došašće je vrijeme radosnog iščekivanja i poziv na bdijenje, na pripravu za dolazak Isusa Krista. Neka upravo sv. mise zornice budu izraz naše budnosti i raspoloživosti za Božju volju. Započinjući dan sa svetom misom stavimo Boga na prvo mjesto u našem svakodnevnom životu.

Izvor: Župa Mertojak i Župa Dubašnica