Nastavljamo s radom na projektima FoRESisT i SReST

Nastavljamo s radom na projektima FoRESisT i SReST

Nastavljamo s radom i na projektu FoRESisT

Ljetne vrućine i gužve značile su predah od terenskih istraživanja, ali ne i od ostalih projektnih aktivnosti. Tijekom ljetnih mjeseci proveli smo jednu od najvažnijih i najzahtjevnijih projektnih aktivnosti – donošenje zajedničke metodologije za analizu šumskih i poljoprivrednih staništa.

Metodologija obuhvaća sva projektna područja (Dobreć, Krk, Slovenski Kras) i ona je ključni dokument u daljnjoj provedbi planiranih istraživanja.

Istraživanja koja će se provesti u sklopu projekta FoRESisT su:

■ analiza šumskih i nešumskih tipova staništa, odnosno kartiranje stanišnih tipova
■ analiza bioraznolikosti biljaka
■ analiza bioraznolikosti životinja (sisavaca)
■ analiza bioraznolikosti životinja (ptice)
■ genetska analiza pitomog kestena, hrasta medunca i ostalih važnijih vrsta drveća
■ analiza zdravlja ekosustava i očuvanja lokalnih staništa
■ istraživanje utjecaja suše na prirast stabala
■ utvrđivanje ugroženosti ekosustava od suše
■ analiza usluga ekosustava
■ analiza rizika za zdravlje tla
■ analiza procjene utjecaja bioraznolikosti na ljude, odnosno analiza kulturnih usluga ekosustava i utjecaja ekosustava na zdravlje i dobrobit ljudi
■ analiza bioraznolikosti vodozemaca, gmazova, dnevnih leptira, vretenaca i saproksilnih kornjaša
■ analiza šumskog ekosustava u kojem se gospodarilo sječom u glavu (trinkanjem).

U izradi metodologije sudjelovali su svi projektni partneri:

Gozdarski inštitut Slovenije (SLO), Hrvatski šumarski institut (HR), Univerza na Primorskem (SLO), Grad Opatija (HR), Nativa Institut (SLO) i KD Dubašnica d. o. o. Metodologija je po mnogome inovativna; sadrži više od 80 stranica, što dovoljno svjedoči o njezinom opsegu. Istraživanja su odabrana na način da se njima obuhvate najbitniji segmenti ekosustava, od onih kulturnih, odnosno društvenih, do prirodnih, odnosno ekoloških.

Na području naše Općine do sada nisu rađena takva sveobuhvatna istraživanja prirodnih i/ili poljoprivrednih staništa. U konačnici, osim analize stanja, istraživanja će dati preporuke za poboljšanje, odnosno očuvanje analiziranih staništa i dovesti do pilot-aktivnosti na projektnim područjima.

Tijekom jeseni ugovoreni su vanjski stručnjaci za istraživanja koja nisu u mogućnosti odraditi projektni partneri. Tako će na projektu sudjelovati i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Kultur Buro j. d. o. o., Udruga Hyla i Lovačko društvo Orebica Krk. Također je osnovana ekspertna skupina Foresist koja se sastoji od stručnjaka i interesnih skupina koje su važne za dugoročnu održivost projekta te bi danas-sutra znanje stečeno projektom mogli primijeniti i širiti na ostala područja.

Uskoro započinju istraživanja za procjenu utjecaja bioraznolikosti na ljude, odnosno analiza kulturnih usluga ekosustava i utjecaja ekosustava na zdravlje i dobrobit ljudi. Etnografskim istraživanjem, među ostalim i u razgovoru s lokalnim kazivačima želimo saznati i zapisati nekadašnje „regule“ upravljanja drmunima i krajobrazom općenito. Naši su stari imali razrađene sustave za očuvanje zajedničkih, ali i vlastitih dobara, i neprekidno su radili na njihovom poboljšanju. Zbog društveno-političkih promjena više nemamo komunade, ali želimo istražiti nekadašnje modalitete upravljanja poljoprivredno-šumskim zemljištem, i ponuditi nove mehanizme za njihovu suvremenu reinterpretaciju. Iznimna bioraznolikost i očuvanost krajobraza koju baštinimo, izravna je posljedica tradicionalnog načina gospodarenja, ali je danas ugrožena zbog promjena načina života i pojava stranih vrsta.

Istraživanjem želimo obuhvatiti i suvremene potrebe koje stanovnici, gospodarstvo i posjetitelji imaju od šuma, odnosno prirode, i pokušati ih uklopiti u našu tradiciju, odnosno identitet i pretvoriti u našu budućnost.

Više informacija u tiskanom izdanju Naši zvoni (broj 107.)

 

 

Podsjetimo se, FoRESisT je projekt očuvanja i vrjednovanja šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području, sufinanciranog iz programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.- 2027. Projekt će istraživanjima obuhvatiti šume pitomog kestena na području Dobreća te šumske i poljoprivredne ekosustave na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka (Dubašnice) i području Krasa u Sloveniji. Velik je to i značajan projekt čija je ukupna vrijednost 1.474.765,94 eura.

Sudjelovanje KD Dubašnica d. o. o. je 249.000 eura, od čega je 80 posto sufinancirano sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, 10 posto sredstvima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije RH, a 10 posto je sudjelovanje KD Dubašnica d. o. o. Projekt traje od 1. ožujka 2024. do 31. kolovoza 2026. godine.


PROJEKT SReST

Glavni je cilj osigurati socioekonomski napredak zajednice razvojem poljoprivrede i održivog turizma

 

Komunalno društvo Dubašnica nastavilo je s radom na projektu SReST (Socially Responsible Slow Food Tourism in the Danube Region). Podsjetimo, glavni je cilj ovoga projekta osigurati socioekonomski napredak zajednice razvojem poljoprivrede i održivog turizma. Odnosno, stvaranjem kvalitetnije sinteze naših najvrjednijih potencijala, onih kulturnih i poljoprivrednih, s našom najrazvijenijom gospodarskom granom – turizmom, pokušati doći do novih društvenih, ekoloških, i ne manje važno, ekonomskih vrijednosti. U konačnici, stvaranjem pozitivnoga radnog okruženja, očuvanjem autohtonih sorti, uspostavom kratkih opskrbnih lanaca i dodatnom valorizacijom autohtonih poljoprivrednih proizvoda, pokušati usmjeriti stanovnike našeg otoka, posebice mlade, u smjeru bavljenja poljoprivredom, ili barem pokušati izgraditi svjesnost o važnosti naše lokalne, autohtone gastronomije. Na taj način posredno (ali na jedini ispravan način) pokušati očuvati naš krajobraz i kulturni identitet.

Sredinom godine upoznali smo se s praksama Slow Food ponude na Slovenskom Krasu u Općini Postojna i u austrijskoj regiji Koruška, gdje su pozitivni učinci okretanja domaćim proizvodima vidljivi u jačanju poljoprivredne proizvodnje i održivog turizma autentičnom gastronomskom ponudom. Kako bismo kod nas po sličnom obrascu povezali lokalne proizvođače i njihove kupce i/ili ugostitelje kao posrednike u tom procesu, odnosno pokušali formirati opskrbne lance, poduzeli smo brojne korake. Tijekom ljetnih mjeseci mapirali smo, odnosno popisali važnije elemente agrobioraznolikosti na području sjeverozapadnog otoka Krka. Uslijedio je terenski rad; intervjuiranje poljoprivrednika i ugostitelja o njihovim praksama i izazovima s kojima se susreću, o zastupljenosti i dostupnosti ponude lokalnih namirnica i tradicionalnih proizvoda, te o potencijalima i potrebama za njihovu širu primjenu.

Slow food pokret nastao je kao protuteža fast foodu, hrani pripremljenoj na brzinu od namirnica nepoznatog podrijetla, namijenjenoj brzoj konzumaciji, koja svugdje u svijetu ima isti izgled i okus. Pokret je započeo u Italiji 1986. godine. Tri godine kasnije, u Parizu je osnovana Slow Food International, organizacija koja pod  znakom crvenog puža djeluje u više od 170 zemalja svijeta. Filozofija Slow food pokreta temelji se na spoznaji da naša hrana mora biti ukusna, čista i pravedna. Čista jer nastaje od namirnica koje su dobivene na načine koji ne onečišćuju i ne štete prirodi, pa stoga ne ugrožavaju ni ljude, ni biljke, ni životinje. Osim toga, naša hrana mora biti i pravedna, odnosno svako tko sudjeluje u njezinom nastajanju mora za svoj trud biti pravedno plaćen, a kupac mora dobiti vrijednost za novac. Ponovnim otkrivanjem i očuvanjem tradicionalnih regionalnih namirnica, u konačnici se pridonosi i očuvanju biološke raznolikosti, odnosno očuvanju autohtonih biljnih sorti i životinjskih pasmina koje se inače suočavaju s rizikom od izumiranja i pada u zaborav.

 


Poticajni put po Istri

 

Početkom studenog posjetile su nas Alessandra Villa i Alessandra Turco, predstavnice organizacije Slow Food International koja predstavlja globalni Slow Food pokret koji radi na osiguravanju općeg pristupa hrani bogatoj hranjivim tvarima uz pravedan tretman svih koji sudjeluju u opskrbnom lancu. Posebni naglasak stavlja se na korištenje lokalnih sorti i pasmina, s obzirom na to da su upravo one osnova zdravlja ljudi i krajobraza. Važno je spomenuti da je danas Slow Food prepoznati međunarodni brend. Prati ga zaista veliki broj zaljubljenika u autentičnu i zdravu gastronomiju, održivi razvoj i takav oblik turizma. Njihov broj raste iz godine u godinu. Gošće smo proveli primjerima potencijalnih predstavnika slow food turizma na Krku. U DUBoaku je održan središnji događaj susreta – radionica i predstavljanje mogućnosti uključivanja lokalnih grupa i proizvoda u Slow Food zajednicu (tzv. convivium) i formalizaciju Slow Food Travel ponude. Radionica je bila namijenjena lokalnim proizvođačima, ugostiteljima i predstavnicima institucija. Broj okupljenih i njihov interes, dokazao je da itekako postoji potreba i želja za umrežavanjem u nove inovativne i održive turističke modele.

Potom smo proveli tri iznimno ispunjena i poticajna dana u Istri. Delegacija sastavljena od krčkih poljoprivrednika, ugostitelja, predstavnika TZ Općine Malinska-Dubašnica i KD Dubašnica, na radnom je izletu upoznata s primjerima dobrih praksi u kulturi i gastronomiji te turizmu koji ih povezuje. Pod nezamjenjivim vodstvom interpretatorice baštine, Manuele Hrvatin, posjetili smo AZRRI (Agencija za ruralni razvoj Istre), Etnološki muzej Istre u Pazinu, OPG Pekica, agroturizam Ograde, Spacio Matika u Rovinju, vinarije Franc Arman i Rossi, Centar za posjetitelje Maraston u Vižinadi, Kaštel Morosini-Grimani i pansion Della Croce u Sv. Vinčentu, Muzej maslinovog ulja i trgovinu domaćih proizvoda Lokalitet u Puli, Muzej Istrian de Dignan u Vodnjanu, te ribarsku kuću Al Penon i degustacijski centar u Tar-Varbrigi. Iako svaki od posjećenih lokaliteta zaslužuje zaseban članak i opis predstavljene dobre prakse, važno je istaknuti ukupni zaključak sveukupnoga radnog izleta, a to je:

• Lokalnu gastronomiju, što zapravo podrazumijeva agrobioraznolikost, prehrambenu samodostatnost i kulturu, odnosno lokalni identitet, imamo obvezu primjerenije valorizirati, neovisno o turizmu

• Zdrava, lokalna i sezonska prehrana zalog je našeg zdravlja i zdravlja našeg okoliša.

• Očuvana tradicionalna gastronomija u spoju s kulturnom baštinom postaje sve bitniji dio identiteta svake turističke destinacije; s očuvanim lokalnim lancima opskrbe ona postaje velika komparativna prednost i jamstvo odmaka od sezonalnosti turizma.

 

Tradicionalne sorte uklopiti u gastronomsku ponudu

 

Na tom tragu, bilo je od velike koristi čuti kako su naši susjedi opet pokrenuli mnoge, gotovo zaboravljene poljoprivredno-gastronomske proizvode, te kako su očuvali tradicionalne sorte, koje ne samo da su uklopili u gastronomsku ponudu, već su od njih učinili nadaleko poznati brend koji je danas Istra. Time su, ne samo stvorili dodatnu vrijednost u turizmu, nego još važnije, sačuvali selo i seoski način života, sa svom kulturom, običajima i dijalektom koje baštini.

Iduće projektne faze očekuju nas u 2025. godini. U prvom redu, to su pripreme i provedbe kulturno-gastronomskih događaja Sensa – Festival sira i Dubašljanska gaštonomija, u sklopu kojih će se, osim već tradicionalne gastronomske ponude i kulturno-zabavnog programa, organizirati brojne panel-rasprave, edukativne radionice i sl. Pokušat ćemo ne samo educirati, uključiti širu javnost i jačati kapacitete lokalnih dionika, već i konkretnim primjerom pokazati na koji način smatramo da je moguće lokalnu kulturu i agrobioraznolikost pretvoriti u prepoznatljivi turistički proizvod. Upravo u tome vidimo prigodu za kvalitativni napredak naše ponude u turizmu i rast turističkog prometa izvan glavne sezone, uz istodobnu revitalizaciju naše poljoprivrede i očuvanje naše kulture i krajobraza.

 

Dodatne informacije o projektu

 

Jedan od partnera u projektu, Poljoprivredna zadruga otok Krk, nažalost se morao povući iz projekta zbog odluke o zatvaranju zadruge. Dubašnica d. o. o. je stoga preuzela njihov budžet i organizaciju planiranih aktivnosti, pa naše trenutno financijsko sudjelovanje u projektu izgleda ovako:

■ Ukupni proračun projekta: 1.577.500 eura
■ Proračun Dubašnica d. o. o.: 214.500 eura
■ Sufinanciranje Europske unije: 80 %
■ Sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a: 5,5 %
■ Trajanje projekta: 1. siječnja 2024. – 30. lipnja 2026.

 

Autori: Karla Škorjanc, Tomislav Volarić,  Toni Kraljić

Share

Written by:

PRISTUPAČNOST SADRŽAJA AKTIVNA