Međunarodni dan ljudskih prava 

Međunarodni dan ljudskih prava 

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na dan kada je 1948. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila Opću deklaracija o ljudskim pravima. Deklaracijom je prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na “život, slobodu i sigurnost… bez ikakvih razlika”. Bilo je to jedno od prvih velikih postignuća tek osnovanog UN-a. Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se 10. prosinca svake godine diljem svijeta. Dan ljudskih prava formalno je ustanovljen na 317. Plenarnoj sjednici Opće skupštine UN-a 4. prosinca 1950. kada je usvojena rezolucija 423(V) u kojoj se pozivaju sve države članice kao i druge zainteresirane organizacije na obilježavanje ovog dana.


Obilježavanje


poštanska marka SSSRa

Dan se uobičajeno obilježava političkim konferencijama i sastancima na visokoj razini, kao i kulturnim događanjima i izložbama posvećenim ljudskim pravima. Osim toga na ovaj dan se tradicionalno dodjeljuje Nobelova nagrada za mir, kao i petogodišnja UN-ova nagrada za ljudska prava. Europski parlament na ovaj dan dodjeljuje godišnju nagradu Saharov pojedincima i organizacijama koje su posvetile život obrani ljudskih prava i sloboda. I međunarodna organizacija Reporteri bez granica dodjeljuje na ovaj dan svoju nagradu za ljudska prava. Mnoge vladine i nevladine organizacije koje djeluju na području zaštite ljudskih prava također organiziraju posebna događanja kojima obilježavaju ovaj dan. Organizacije za ljudska prava poput Amnesty International koriste ovaj dan svake godine kako bi kritički sagledale situaciju s ljudskim pravima diljem svijeta i upozorile na trenutna žarišta.

 

  • poštanska marka iz SSSR-a izdana u povodu 15 godina Povelje (1963.)
poštanska marka Njemačke

  • poštanska marka iz Njemačke za 50 obljetnice Povelje (1998.)

Povijest


poštanska marka sa Farskih otoka

 

  • poštanska marka sa Farskih otoka iz 1998.

Dan ljudskih prava je dan kada je 1948. godine Opća skupština UN-a usvojila Opću deklaraciju o ljudskim pravima za koju je 48 država glasalo za, a osam država bilo je suzdržano. Deklaracija je, kao što piše u preambuli, proglašena “zajedničkim mjerilom postignuća svih naroda i nacija” kojoj svi pojedinci i društva trebaju težiti “kako bi se postupnim domaćim i međunarodnim mjerama osiguralo njihovo opće i djelotvorno priznanje i primjena”. Iako su je i kritičari i zagovaratelji ocijenili više deklarativnom negoli obvezujućom, Deklaracija je potaknula formuliranje više od 60 mehanizama za zaštitu ljudskih prava koji zajedno predstavljaju danas važeći međunarodni standard zaštite ljudskih prava.

Službeno je Dan ljudskih prava ustanovljen 1950. kada je Opća skupštine UN-a usvojila rezoluciju 423(V) u kojoj se pozivaju sve države članice kao i druge zainteresirane organizacije da prihvate 10. prosinac kao Dan ljudskih prava. Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava glavni je dužnosnik za ljudska prava Ujedinjenih naroda i kao takav zadužen za koordinaciju aktivnosti obilježavanja Dana ljudskih prava.


Hrvatska


Obilježavanja u suvremenoj povijesti Hrvatske vezana su uz ratne godine i prvenstveno mirovni pokret, anarhizam, prava žena, LGBT osoba, oboljelih od AIDSa/HIVa, te uz pro-EU i zeleni aktivizam. Tako se 1995. među organizatorima u Zagrebu ističu: “Antiratna kampanja Hrvatske, zagrebački anarhistički pokret, Amnesty International Hrvatske, Info Aids, Hrvatsko Vijeće Europskog Pokreta”, uz pozvane:”pučki pravobranitelj RH, ministar unutarnjih poslova, sudac ustavnog suda, predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava”

Od 2002. godine, u Zagrebu (a nešto kasnije i u Rijeci) Multimedijalni institut i Udruga za razvoj kulture, organiziraju godišnji Filmski festival ljudskih prava / Human Rights Film Festival (skraćeno HRFF).

Izvor: Wikipedia

Share

Written by:

PRISTUPAČNOST SADRŽAJA AKTIVNA