Blagdan Velike Gospe

Velika Gospa dan je svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.


 

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. O Marijinom uznesenju pisali su, među ostalima, kršćanski autori sveti Bernard, sveti Antun Padovanski i drugi.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi “uznesenje”.

Najveći broj naših vjernika za Blagdan Velike Gospe hodočasti Majci Božjoj Trsatskoj.

U nastavku prenosimo prigodan tekst iz Svetišta Majke Božje Trsatske, objavljene  mrežnim stranicama Svetišta.


slide trsat2


UZ VELIKU GOSPU


Beata-Vergine-Maria-Regina-del-Cielo-e-della-Terra
Da bismo shvatili uznesenje moramo gledati Uskrs, veliko otajstvo našega spasenja, koje označava Isusov prijelaz u Očevu slavu po muci, smrti i uskrsnuću. Marija, koja je rodila Sina Božjega u tijelu, od svih je stvorenja najviše uronjena u to otajstvo, otkupljena od prvog trenutka svoga života, i na sasvim poseban način pridružena Sinovoj muci i slavi.


Marijino uznesenje na nebo je zato otajstvo Kristove muke koje je u punini ostvareno u njoj. Ona je duboko sjedinjena sa svojim uskrslim Sinom, pobjednikom nad grijehom i smrću, ona je potpuno suobličena njemu. Ali je uznesenje stvarnost koja se tiče i nas samih, jer nam jasno pokazuju našu budućnost, kao i budućnost čovječanstva i povijesti.


U Mariji, naime, razmatramo onu stvarnost slave na koju je pozvan svaki od nas i čitava Crkva.

Ona sebe ubraja među “siromašne” i “ponizne” koji se ne uzdaju u vlastite snage, već svoje pouzdanje stavljaju u Boga, koji stvaraju prostor njegovu djelovanju koje je kadro učiniti tako velike stvari upravo u slabosti. Ako nas uznesenje otvara blistavoj budućnosti koja nas čeka, ono nas ujedno snažno poziva da se više pouzdajemo u Boga, da slijedimo njegovu Riječ, da tražimo i činimo njegovu volju: to je put koji nas čini ”blaženima” na našem ovozemaljskom putovanju i otvara nam vrata neba.


Marijino uznesenje nije zapisano u Svetomu pismu, ali je duboko zapisano u pamćenju, u vjeri Crkve i u liturgiji.


Pravo je u kršćanskoj duhovnosti zagledati se u Blaženu Djevicu proslavljenu. Jer naš duhovni život traži jasnu perspektivu, pogled unaprijed.


Ono što Marija nudi svijetu danas jest živa i konkretna stvarnost Spasitelja svijeta u njegovu utjelovljenju. Ona nas tjera na vjeru u Krista, ali ne onakvoga kakvim ga katkad i nesvjesno zamišljamo, kao biće koje je djelomično Bog i djelomično čovjek, već kao biće koje je potpuno božansko i potpuno ljudsko. Marija je čuvarica stvarnosti utjelovljenja.

Uvrstimo se, i mi u dugu povorku Marijinih hodočasnika i onih danas i onih iz prošlosti; i onih učenih, koji su o njezinu uznesenju tako učeno i tako lijepo raspravljali, i onih jednostavnih s krunicom u ruci i s pjesmom na usnama, koji srcem slave najljepši Marijin dan. Zato molimo da nam se po Mariji, otvore vrata nebeska. Po Mariji k Isusu!


Izvor:  http://trsat-svetiste.com/blazena-djevica-marija-vrata-nebeska/


Općina Malinska – Dubašnica i Uredništvo novih medija žele svim štovateljima Blažene djevice Marije, svim žiteljima Općine Malinska – Dubašnica i svim posjetiteljima srtan Blagdan Velike Gospe!

Povezane teme