Potkraj proljeća i službeno završavamo svoje djelovanje u sklopu INTERREG Danube programa projekt „SReST – društveno odgovorni Slow Food turizam u Dunavskoj regiji“. Kao krunu projekta u sklopu kojeg smo proveli brojne izobrazbe, radionice i manifestacije, preostalo nam je predstaviti finalni proizvod – Krklicious slow food trodnevne i sedmodnevne itinerare. Kroz recentni rad nastojali smo adekvatnije valorizirati lokalnu gastronomsku i agrikulturnu baštinu u skladu s načelima održivog turizma. Važno je napomenuti da taj itinerar nije osmišljen samo na valu tih napora, već i u skladu s dvjema krucijalnim strategijama. Iskoristit ćemo ovu prigodu da opišemo pozadinske
procese koji su diktirali kreiranje itinerara, dok ćemo o detaljima itinerara detaljnije pisati u nekom od sljedećih brojeva.
Ključne strategije
Naime, ovakav se proizvod uklapa u zacrtani strateški okvir lokalnog razvoja do kraja aktualnoga programskog razdoblja EU (2027.). Svojim obilježjima i ciljevima, sve aktivnosti u sklopu projekta SReST, pa tako i slow food itinerari, daju izravni doprinos ostvarenju jednog od tri aktualna strateška cilja lokalnog razvoja, a to je održiva valorizacija i očuvanje kulturne baštine, prirodne baštine, tradicije i običaja. Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva temeljenog na inovacijama i sinergiji gospodarstvenika te učinkovito upravljanje prostorom, poboljšanje infrastrukture, zaštita okoliša i unaprjeđenje kvalitete života svih građana, kao preostala dva glavna cilja strategije,
također su bitna načela kojih smo se nastojali pridržavati.
Drugi dokument koji smo slijedili je Provedbeni program općine Malinska-Dubašnica 2021. – 2025., koji kao temeljno načelo lokalnog razvoja ističe „načelo održivosti“. Na njegovim temeljima, program predviđa provedbu mjera i projekata usmjerenih na prevladavanje masovnim turizmom uzrokovanih problema nekontrolirane devastacije prostora, ali i urušavanja društvene kohezije, etičkih vrijednosti i vjere u javno, zajedničko dobro (temeljna odrednica mediteranskih komuna tijekom njihove višemilenijske povijesti). Provedbeni program predviđa aktiviranje potencijala poput prostora u zaleđu općine, ekopoljoprivrede, kulturne materijalne i nematerijalne baštine, bolje
sinergije turizma s drugim gospodarskim djelatnostima. Od 13 definiranih lokalnih razvojnih potreba, smatramo da smo zahvaili njih najmanje četiri:
1. učinkovitije upravljati raspoloživim prostorom i aktivirati nevalorizirane prostorne resurse
2. očuvati prirodu i okoliš, a razvoj temeljiti na načelima održivog razvoja
3. maksimizirati koristi od turizma kroz bolju suradnju i sinergiju s ostalim gospodarskim djelatnostima
4. očuvati kulturno-povijesno naslijeđe Malinske-Dubašnice i valorizirati ga sukladno načelima održivog razvoja
Krklicious itinerari – smjerokaz budućnosti
Što se tiče sastavnica itinerara, riječ je o zbiru koji čine pojedinačni lokaliteti, nematerijalni fenomeni, određene kulturno-povijesne cjeline te krajobrazna obilježja pojedinih dijelova Općine.
Oni su selektirani nastavno na konzultacijski proces koji je obuhvatio pregled lokalnih dobara upisanih u nacionalni Registar kulturnih dobara te Informacijski sustav zaštite prirode (Bioportal), terenske obilaske i razgovore te pregled određenog broja postojećih kulturno-povijesnih radova, odnosno analiza nastalih u okviru projekta SReST. Također smo u cijeli proces uključili i lokalne ugostitelje, provevši anketne razgovore s dijelom vlasnika ugostiteljskih subjekata. Kao generalno raspoloženje može se uočiti podrška ideji razvoja novih, društveno i ekološki odgovornijih turističkih proizvoda nadahnutih lokalnom gastronomijom.
Neizostavan činitelj kvalitetnog slow food i društveno odgovornog turističkog iskustva je mogućnost doživljaja, odnosno nabave namirnica iz lokalne primarne poljoprivredne proizvodnje. Njezino postojanje, tj. uključenost u lanac vrijednosti društveno odgovornog turističkog proizvoda, jamac je očuvanja lokalnih tradicija i agrobioraznolikosti. Postojeće stanje u tom dijelu preduvjeta za održivi lokalni slow food turizam, zabrinjavajuće je. U okolnostima ekonomije svedene na monokulturu turizma i s njome povezane nekretninske špekulacije, omjer
uloženog i dobivenog (cost-benefit) u poljoprivrednoj djelatnosti izrazito je nepovoljan. Istodobno je njezin osnovni resurs – prostor, izložen pritisku nekretninskog biznisa i trenutačne financijske koristi koju donosi prenamjena i/ili prodaja zemljišta.
Upravo zato smo osigurali postavljanje 30-ak informativnih ploča u blizini raznih poljoprivrednih površina, kao što su primjerice maslinici. To je ujedno poticaj maslinarima da brinu o uređenosti maslinika, a kupcima da se izravno javljaju proizvođačima maslinovog ulja. Primjena itinerara trebala bi započeti nakon završetka projekta, a pilot-provedba odrađena je u vrijeme trajanja prošlogodišnjeg izdanja Dubašljanske gaštronomije.
T. VOLARIĆ
