Projekt FoRESisT (INTERREG Si – Hr) – očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava na prekograničnom području, pokrenut 2024. godine, usmjeren na očuvanje prirodnih staništa, njihove bioraznolikosti te tradicijskih održivih praksi, ulazi u završnu fazu provedbe kroz realizaciju pilot-aktivnosti na terenu.
Tijekom 2025. godine provedena su opsežna istraživanja travnjaka, lokvi i šuma koja su omogućila sagledavanje očuvanosti staništa, njihove bioraznolikosti, ključnih prijetnji te mogućih modela zaštite. Na temelju dobivenih rezultata razvijene su konkretne mjere usmjerene na očuvanje staništa, ali i na izobrazbu različitih interesnih skupina. Uz biološka istraživanja, projekt je obuhvatio i etnografsko dokumentiranje lokalnog znanja te tradicijskih praksi održivog upravljanja krajobrazom.
Rezultati istraživanja potvrđuju kako je stoljetno, pažljivo korištenje i upravljanje prirodnim staništima imalo ključnu ulogu u razvoju iznimno bogate bioraznolikosti po kojoj su Dubašnica i otok Krk prepoznatljivi u širem sredozemnom prostoru. Kompleksnost i ukupnost tradicionalnog upravljanja krajobrazom na području Općine Malinska-Dubašnica najbolje se ogleda upravo u tradiciji drmuna.
Drmun – spoj prirode, tradicije i identiteta Drmun je suhozidom ograđen šumski pašnjak kojim se u Dubašnici planski i dugoročno upravljalo kako bi se ostvarila najveća moguća korist za lokalno stanovništvo, a istodobno osiguralo njegovo očuvanje za nadolazeće naraštaje. Njegovo kori štenje temeljilo se na lokalnom znanju, jasno definiranim pravilima i poštovanju prirodnih ciklusa, radi očuvanja prirodnih resursa i ravnoteže između čovjeka i okoliša.
U lokalnom kontekstu naziv drmun odnosi se ponajprije na hrastove šume namijenjene pridobivanju drva i ispaši stoke.
Drmun je nastajao postupno, naraštajima, zahvaljujući znanju, iskustvu i pravilima zajednice. Stanovnici su znali kada orezivati stabla, kada pustiti stoku na ispašu, kako čuvati vodu te kako graditi od lokalno dostupnog materijala, održavajući pritom osjetljivu ravnotežu u okolišu. Upravljanje drmunima obuhvaćalo je održivo korištenje i upravljanje različitim staništima od šuma, lokvi do travnjaka. Dok su čovjekove aktivnosti u drmunu bile vođene znanjem i jasno utvrđenim pravilima, pridonosile su očuvanju i povećanju bioraznolikosti, umjesto
njezinu narušavanju. Upravo to Dubašnicu razlikuje od mnogih područja Sredozemlja gdje je dugotrajno intenzivno korištenje prostora dovelo do degradacije i gubitka prirodnih staništa.
Drmun stoga nije samo prirodni prostor – on je kulturni krajobraz i važan dio identiteta Dubašnice i svakako je fenomen čije značenje prelazi administrativne granice otoka Krka i Primorsko-goranske županije.
Provedba konkretnih mjera očuvanja
Na temelju rezultata istraživanja, osmišljene su konkretne mjere očuvanja koje se provode kroz projektne pilot-aktivnosti.
One uključuju:
- sanaciju i čišćenje lokvi
- pokaznu obnovu stabala hrasta medunca tradicijskom tehnikom trinkanja
- obnovu travnjaka uklanjanjem sukcesijske vegetacije i primjenom kontroliranog paljenja.
U sklopu projekta provedena je sanacija ugroženih travnjaka na području Donjeg drmuna i drmuna Gradina te obnova lokvi i trinkanih stabala hrasta medunca na širem području Općine.
Ukupno je:
- sanirano oko 2,5 ha travnjaka uklanjanjem sukcesijske vegetacije
- očišćeno sedam lokvi
- provedeno trinkanje dvadesetak stabala hrasta medunca.
U akcijama su sudjelovali članovi Lovačkog društva Zec Malinska, djelatnici Dubašnice d. o. o., članovi DVD-a Malinska te pripadnici civilne zaštite Općine Malinska-Dubašnica.
Očišćena lokva Zaharija
Izobrazba zajednice kroz radionice
Svaku pilot-aktivnost pratile su radionice posvećene važnosti očuvanja vrijednih staništa i tradicijskih praksi koje su pridonijele njihovu nastanku i očuvanju. Radionice su uključile različite skupine lokalne zajednice – lovce, stočare, vatrogasce, pripadnike civilne zaštite, djelatnike lokalne samouprave te učenike osnovne škole. Održane su radionice:
Zeleni krijesovi
Radionica je bila namijenjena ponajprije lokalnim lovcima i poljoprivrednicima, koji su stekli znanja o sigurnoj provedbi kontroliranog paljenja travnjaka radi njihove obnove i važnosti njihova očuvanja. Program je proveden u suradnji s DVD-om Dubašnica i civilnom zaštitom Općine Malinska-Dubašnica, koji su tom prilikom organizirali i vježbu gašenja požara na otvorenom prostoru.
Škola u drmunu
Radionica je bila namijenjena učenicima i nastavnicima Osnovne škole Malinska-Dubašnica. Program je obuhvatio teorijski i praktični dio.
U teorijskom dijelu učenici su upoznati s bioraznolikošću lokalnog područja i tradicijskim praksama upravljanja krajobrazom. U hodnicima škole postavljene su ilustracije nastale u suradnji Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci i Dubašnice d. o. o., koje prikazuju fenomene agrobioraznolikosti i biora znolikosti otoka Krka.
Radionice Zeleni krijesovi…
…i Škola u drmunu
Praktični dio održan je u drmunu, gdje su učenici posjetili šume hrasta medunca, lokve i pašnjake – vrijedna staništa koja značajno dopridonose bioraznolikosti područja. Upoznali su se s biljnim i životinjskim vrstama, ali i s prijetnjama koje danas ugrožavaju njihov opstanak. Tijekom terenske nastave razgledali su i kulturne spomenike – stoljećima stare suhozide i gromače te srednjovjekovnu crkvicu, nijeme i postojane svjedoke snažne stoljetne veze između krajobraza i stanovništva.
Trinkanje
Radionica o trinkanju bila je prvenstveno namijenjena djelatnicima jedinica lokalne samouprave radi predstavljanja koristi te tradicionalne metode i razmatranja mogućnosti njezina ponovnog uvođenja na javne površine. Sudjelovali su predstavnici gradskih i općinskih uprava te komunalnih poduzeća s područja Grada Krka te općina Omišalj, Dobrinj, Punat i Malinska-Dubašnica.
Trinkanje je tradicijska praksa upravljanja stablima hrasta medunca, pri čemu se grane režu visoko na deblu. Takav način gospodarenja omogućavao je da se od istog stabla višekratno dobiva drvo za ogrjev i gradnju.
Suvremena istraživanja sve češće potvrđuju vrijednost te prakse. Danas se trinkanje prepoznaje kao metoda koja može povećati otpornost stabala i potaknuti bioraznolikost.
Prednosti trinkanja uključuju:
- brzu obnovu krošnje nakon zahvata
- očuvanje šumskog tla i otvaranje prostora za ispašu
- povećanu otpornost stabla na klimatske ekstreme
- veću stabilnost krošnje tijekom oluja
- stvaranje staništa za brojne ptice, kukce i sisavce
- obilnije plodonošenje i veću produkciju biomase.
Temelji za održivu budućnost
U sljedećoj fazi projekta izradit će se zajednička prekogranična Strategija vrednovanja usluga ekosustava koja će služiti kao ključan alat za buduće upravljanje prostorom te očuvanje biološke, ekološke i kulturne raznolikosti.
Na području Dubašnice projekt stvara temelje za:
- razvoj održivog stočarstva i poljoprivrede
- očuvanje dragocjene bioraznolikosti
- jačanje otpornosti prirodnih staništa i lokalne zajednice
- prijenos vrijednih tradicijskih znanja i običaja na nove naraštaje
- očuvanje identiteta i kulturnog krajobraza koji stoljećima obilježava našu sredinu
- stvaranje dodatnih vrijednosti u kulturi i gospodarstvu, prije svega turizmu.
Vrijedne tradicijske prakse koje su pridonijele prirodnim bogatstvima koja danas baštinimo, zajedno s kulturom koja je nastajala u interakciji s njima, predstavljaju jednu od najvažnijih komparativnih prednosti u suvremenom sustavu vrijednosti.
Takve se prakse danas prepoznaju kao iznimno vrijedna nematerijalna kulturna baština, dok prostor oblikovan njihovom primjenom postaje vrijedan kulturni krajobraz. Zajedno čine temelj identiteta lokalnog stanovništva, ali i važan potencijal za održivi gospodarski razvoj te jačanje otpornosti zajednice na izazove i neizvjesnosti koje donose klimatske promjene i ostale društveno-ekonomske turbulencije kojima, nažalost, sve češće svjedočimo u posljednje vrijeme.
Piše: T. Kraljić, Snimio: H. KOSIR
