U prošlom smo broju najavili ambiciozni niz aktivnosti koje smo u međuvremenu i održali u sklopu projekta SReST (Društveno odgovorni Slow Food turizam u dunavskoj regiji). Aktivnosti smo krojili po načelima međusektorske i međugeneracijske suradnje, pritom uzimajući u obzir najbolje od našeg krajobraza i kulturnog identiteta. Nadamo se da ste neke od rezultata provedenih aktivnosti već zapazili šetajući Dubašnicom, no ako niste, evo kratkog pregleda svega što je učinjeno u posljednja nešto više od tri mjeseca.
Samoniklo i jestivo bilje našega kraja
Početkom travnja održane su dvije radionice prepoznavanja i pripreme samoniklog bilja pod vodstvom Nede Bopsić, vrsne poznavateljice samoniklog bilja. Polaznici su se tijekom šetnje maslinikom i okolnim livadama u Portu upoznali sa samoniklim jestivim biljem našega kraja, a pronađeno su bilje prikupljali pritom mareći da ne dođe do štete za njihovo prirodno stanište. Nakon šetnje, u DUBoaku je uslijedila zajednička priprema jela od prikupljenog bilja. Na meniju se našao svekrvin pašdroć te gužvara čiji su glavni sastojci bili koromač, trputac, kopriva i divlji luk. Voditeljica je polaznicima u DUBoaku pokazala i ostalo samoniklo jestivo bilje koje nisu vidjeli u šetnji, a lako ga se može pronaći u našem kraju i iskoristiti u svakodnevnoj prehrani.
U Dječjem vrtiću u Malinskoj održane su radionice izrade glinenih kuglica sa sjemenkama i sadnje biljaka u povišene gredice, pod vodstvom Ivane Keller. Osamnaest odgojiteljica upoznalo se s načinom izrade kuglica i prednostima koje one nose kod uzgoja biljaka iz sjemena. Potom su došli i vrtićarci koji su naučili kako posaditi biljke u povišene gredice. Na taj su način gredice ispred vrtića uz puno entuzijazma popunjene raznim voćem, povrćem i cvijećem. Osim biljaka, djeca su posadila i glinene kuglice sa sjemenkama koje su prethodno izradile njihove odgojiteljice te su naučila kako se pomoću ovčjeg runa mogu zaštititi mlade biljke.
■ Od polja do stola – radionica prepoznavanja samoniklog bilja
■ Učenici uživaju u prvim plodovima svojega rada.
Ekološka grupa učenika iz OŠ Malinska-Dubašnica istog je dana izradila komposter u dvorištu Doma udruga i poslagala biootpad po metodi „lazanje“, miješajući tzv. smeđu i zelenu komponentu biootpada. Želimo posebno zahvaliti kuhinjskom osoblju OŠ Malinska-Dubašnica na vrijednom prikupljanju biootpada, koji nakon razgradnje i pretvorbe u kompost hrani voće i povrće posađeno u vrtu Doma udruga.
To su voće i povrće posadili učenici u suradnji s vrijednim članovima Udruge umirovljenika Malinska-Dubašnica. Među ostalim, posijali smo blitvu, salatu, pomidore i rotkvice, te posadili stabla marelice i šljive. Koristeći osnovne tehnike sadnje i ekološke materijale, podučili smo naše najmlađe kako na ekološki prihvatljiv i održiv način proizvesti hranu. Tako smo zajednički uredili prostor koji dosad nije bio iskorišten, na što smo izrazito ponosni.
O fotografiji i pripremi krčke janjetine
Sredinom travnja održana je fotografska radionica osmišljena kao iskustvo koje povezuje prirodu, tradiciju i fotografiju, pružajući sudionicima priliku istražiti bogatu (agro)bioraznolikost Dubašnice. Sudionici su kroz interpretacijsku šetnju i fotografsku radionicu istraživali lokalni krajobraz i usavršavali vještine vizualnog pripovijedanja. Pod vodstvom lokalnog fotografa Hrvoja Kosira, kod polaznika se nastojalo potaknuti razmišljanje o naraciji, odnosno novim perspektivama u dokumentiranju motiva koji evociraju tradiciju, održivost i povezanost hrane s okolišem.
Poseban naglasak stavljen je na kako vizualno zabilježiti esenciju lokalnih proizvoda u njihovom prirodnom staništu – njihove teksture, boje, prirodno okruženje i kulturno značenje. Radionica je bila kreativna kombinacija teorijskog i praktičnog dijela, potičući razmjenu znanja i iskustava među sudionicima. U konačnici, ta radionica nije bila samo fotografska, već i način slavljenja lokalne baštine, održivih prehrambenih praksi i prirodnih bogatstava Dubašnice – sve to kroz objektiv fotoaparata.
■ U objektivu Roberta Josipovića
Nakon fotografa, održali smo radionicu namijenjenu našim lokalnim kuharima. U kuhinji OŠ Malinska-Dubašnica održana je radionica „Krčka janjetina – head-to-tail“ pod vodstvom renomiranog chefa Zdravka Tomšića, začetnika slow food pokreta u Hrvatskoj, i Irine Ban, konzultantice za enogastronomiju. Na radionici su, osim chefova lokalnih restorana, sudjelovali
i učenici Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir u pratnji profesora Saše Bešlića. U teorijskom dijelu sa sudionicima se raspravljalo o posebnostima mesa krčke ovce i važnosti promišljenog pristupa lokalnoj namirnici. U praktičnom je dijelu demonstrirana važnost restoranskog rasjeka za iskorištavanje punog potencijala namirnice. Tehnikama sous-vide, soljenjem i mariniranjem pripremljena su razna jela od janjetine – od temeljca, paštete, ragua i kobasica, do tartara, jela s iznutricama te sporopečenog komada plećke. Tijekom edukacije, demonstracije i degustacije, polaznici su stekli nova znanja i uvide u primjenu „no-waste“ pokreta u gastronomiji.
Umijeće suhozidne gradnje
Za kraj ovog projektnog ciklusa, u Barušićima je održana dvodnevna radionica suhozidne gradnje, pod vodstvom stručnjaka iz udruge 4 GRADA DRAGODID. Radilo se na obnovi reprezentativnog primjera dubašljanske mošune, tj. tradicionalne pastirske građevine – suhozidne štale za životinje. U uvodnom dijelu radionice voditelji su polaznike upoznali s osnovama gradnje „u suho“, nakon čega su u radnom dijelu svi zajedno rekonstruirali problematične dijelove građevine, kao što su zabat i urušeni otvor zida mošune i izradili podlogu za građu krovišta koja je planirana, također s tradicionalnim pokrovom (slamom od sirka). Te se dijelove rekonstruiralo tehnikom duplice ili suhozida s dva lica, gdje se suhozid sastoji od dva vanjska sloja kamenja, a između njih se stavlja sitnije kamenje kao ispuna.
■ Vrijedne su ruke prionule na nimalo jednostavan zadatak obnove mošune.
Također, polaznici su pod vodstvom stručnjaka obnavljali jednostruke ogradne zidove – tzv. „unjulo“ oko mošune, kako bi postali stabilniji i viši. S ciljem da obnovljena mošuna u budućnosti postane spomenik tradicijskog života, prisutni su se uz jednaku dozu rada, učenja i zabave pobrinuli da ta mošuna više ne bude napuštena i zaboravljena. Obnovi dubašljanske mošune pridonijeli su polaznici iz Rijeke, Kastva, Zagreba, Gospića, čitavog otoka Krka i – samo jedan Dubašljanin. Nadamo se da će u budućnosti takve radionice privući veći broj lokalnih stanovnika željnih učenja o očuvanju naše kulturne baštine.
Umijeće suhozidne gradnje nalazi se na Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, te je stoga održana radionica korak naprijed u daljnjem očuvanju i prenošenju te tradicionalne vještine. Bitno je spomenuti da suhozidna gradnja donosi brojne koristi za ekosustav, kao što je sprječavanje erozije tla, stvaranje staništa za veliki broj biljaka i životinja, smanjenje rizika od poplava, smanjenje CO2 otiska, itd., te učenjem od naših predaka možemo osigurati održiviju lokalnu poljoprivredu.
Napomenimo da smo sustavno od polaznika projektnih aktivnosti prikupljali njihova mišljenja, kako bismo dobili važne povratne informacije o kvaliteti sadržaja radionica. Na temelju dojmova više od stotinu ljudi koji su ispunili anketu, usuđujemo se kazati da je učinjen veliki pomak u spoju naših poljoprivrednih i kulturalnih potencijala, njihovoj turističkoj valorizaciji, ali i međusektorskoj i međugeneracijskoj suradnji unutar naše Općine. Najesen planiramo novi ciklus aktivnosti oko središnjeg događaja toga projektnog razdoblja.
Već tradicionalna manifestacija Dubašljanska gaštronomija – grišnomu fra Karlu u čast, održat će se 13. rujna, a svi će detalji biti pravodobno dostupni na komunikacijskim kanalima DUB oaka.
Tomislav VOLARIĆ
