Zbog važnosti glagoljice u hrvatskoj kulturi i povijesti godine 2014. umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice proglašeno je nematerijalnim kulturnim dobrom, a godine 2019. Hrvatski sabor dan 22. veljače proglasio je Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.
Proglašenje tog dana inicirao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji je 22. veljače odabrao kao spomen na dan kada je 1483. godine tiskana prva hrvatska knjiga – „Misal po zakonu rimskoga dvora”.
Najstariji hrvatski epigrafski spomenici i tisuće stranica najvrjednijih knjiga i dokumenata, ispisanih glagoljicom, svjedoče o dugovječnosti i kontinuiranom razvoju hrvatske kulture, koja je to pismo ne samo prigrlila nego ga i od 13. stoljeća oblikovala u novi, vlastiti sustav poznat kao uglata ili hrvatska glagoljica.
Hrvatska glagoljica kroz stoljeća je postala jedan od stožernih simbola našega kulturnog identiteta. Put je do takva statusa uglate glagoljice vodio preko vrijednih ruku klesara, umornih očiju pisara, zauzetosti popova glagoljaša, vještine naših najstarijih majstora tiska, predanosti znanstvenika, kreativnosti i vizije pojedinaca u kulturnim industrijama.
U društvenoj je povijesti glagoljaštvo imalo prosvjetiteljsku ulogu te ulogu njegovanja i očuvanja hrvatskoga identiteta. Glagoljaši su prevodili, prepisivali i prenosili latinske tekstove srednjovjekovne Europe na jeziku koji je narod razumio. Bili su i nositelji i branitelji hrvatskoga identiteta u stoljećima romanskih, osmanlijskih, germanskih i ugarskih ugrožavanja hrvatskih prostora.
U kulturnoj povijesti valja istaknuti činjenicu da je hrvatska pisana kultura nezamisliva bez glagoljskih spomenika na kamenu, pergameni i papiru. Pritom je znakovito da su glagoljaši uveli Hrvate u Gutenbergovu galaksiju – galaksiju tiska.
Hrvati su počeli pisati glagoljicom u drugoj polovici 9. stoljeća. Iako krajem 19. stoljeća gubi svoj aktivni status, glagoljica nastavlja živjeti svoj život nakon života i danas. Godine 1902. u Krku, biskup Antun Mahnić osnovao je Staroslavensku akademiju. Sjedište će joj kasnije biti preneseno u Zagreb, gdje je pripojena Katoličkom bogoslovnom fakultetu kao njegov Staroslavenski odsjek, koji će se pred Drugi svjetski rat ugasiti. Nakon rata Svetozar Ritig 1948. g. obnavlja rad Staroslavenske akademije u Zagrebu, a odlukom državnih vlasti 1952. prerasta u Staroslavenski institut, koji je do danas središnja ustanova za istraživanje hrvatskoga glagoljaštva.
Danas je glagoljica simbol hrvatskoga nacionalnog identiteta, ima važno mjesto u kulturi, umjetnosti i dizajnu te služi kao nadahnuće mnogim umjetnicima. Ona je i predmet znanstvenoga istraživanja, a svoje mjesto ima i u obrazovnome sustavu.
Sve male i velike čitatelje koji ovaj poseban dan posvećen hrvatskoj glagoljici, dragulju hrvatske povijesti i kulture, žele obilježiti na poučan i zabavan način pozivamo da na stranicama Staroslavenskog instituta odigraju Obrazovne igre o glagoljici – pronaći ćete čak trinaest zanimljivih igara koje će vas odvesti u tajanstveni svijet glagoljice.
Izvor: Osnovna škola Malinska – Dubašnica
