Istraživat će se prahistorijsko naselje Gradina iznad uvale Čavlene

Istraživat će se prahistorijsko naselje Gradina iznad uvale Čavlene

Jutarnji cvrkut ptica kao da nagovješćuje kako je zimi kraj, no ako smo sumnjali da klimatskih promjena nema, upravo je ova zima pokazala da se ipak nešto generalno promijenilo. Naime, da ove zime nije bilo nekoliko minimalnih temperatura zraka u minusu pred Božić, doslovno ne bismo ni znali da je prošla jesen. Vjerojatno će i meteorološka mjerenja potvrditi da je ovo bila jedna od najtoplijih zima otkad postoje zapisi, a s veselim i kratkim dubašljanskim mesopustom pozdravili smo proljeće u koje smo upravo ušli zajedno s uvijek prisutnim radovima po našim javnim površinama za koje se nadamo da će završiti potkraj svibnja, najkasnije početkom lipnja. Da je tome tako, razlog je u provedenim javnim i malim nabavama za usluge i radove pa se zato intenziviraju radovi koji su predviđeni Proračunom za 2024. godinu, osim u slučajevima gdje su se poslovi iz protekle proračunske godine prelili u ovu. Takav je slučaj s izgradnjom nogostupa i parkirališta pri ulazu u Sv. Vid iz pravca Malinske i dovršetkom izgradnje autobusne postaje u Sv. Antonu s kolničke trake u pravcu Krka.

Ulaz u Sv. Vid iz Malinske

 

 

Autobusna postaja u Svetom Antonu

 

U iščekivanju smo brojnih lokacijskih dozvola

 

Pozitivna je stvar kako nam se izgradnjom ovog stajališta otvara i mogućnost da autobusno stajalište izgradimo i sa suprotne strane u pravcu Malinske jer se prilikom parcelacije građevnih čestica za to predvidio prostor u dogovoru s vlasnicima zemljišta na predjelu Tarencijevo. Radovi na novom parkiralištu na području Mihovilići u Vantačićima dovršeni su i financiralo ih je Komunalno društvo Dubašnica, a dovršeni su odmah nakon završetka izgradnje upojnog bunara i dviju cesta na području Rove. U fazi izgradnje je i pješačka staza koja povezuje Ulicu Lina Bolmarčića i Obalu uz kuće i park Rupu, a koja će nakon završetka izgradnje ličiti na pred nekoliko godina uređenu Kalu i time popraviti vizualni identitet i komunalni standard najstarijih dijelova središta Malinske. Sa zadovoljstvom mogu reći da je provedena i završena javna nabava za rekonstrukciju ceste Stipkino te da će se pored groblja u Bogovićima sada, osim novog sloja asfalta, riješiti i problem zaštite pješaka. Posebice školske djece, izgradnjom nogostupa i pješačkog prijelaza kod igrališta te dva upojna bunara na predviđenom zahvatu, što planiramo obaviti do početka ove turističke sezone. U iščekivanju smo brojnih lokacijskih dozvola za ceste, upojnih retencija, lukobrana Malinska preko Županijske lučke uprave Krk te pred nekoliko mjeseci predanog projekta za izgradnju Društvenog doma u Portu. Bitno je ipak napomenuti da smo u najvećem iščekivanju građevinske dozvole za Vatrogasni dom vrijedan oko 2,5 milijuna eura za koji očekujemo europska sredstva u 85 % vrijednosti investicije, putem natječaja Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a te Uprave za otoke, otvorenog u ožujku ove godine. To nam je i kapitalni projekt za mandatno razdoblje 2021. – 2025. i čija bi izgradnja trebala započeti još u ovoj proračunskoj godini. Treba spomenuti da smo i u završnom projektiranju rive na potezu od južnog dijela austrougarske rive ispred hotela Adria, do podzemnog spoja Jaza s morem. Za to su upravo izvršeni geotehnički istražni radovi sondiranja podzemlja do dubine od 10 metara na području rive oko Jaza i crkve sv. Nikole, a koji prethode završnom projektiranju obalnog zida i uređenju partera.

Geotehnički istražni radovi na rivi

 

Novo ruho zvonika sv. Apolinara u polju dubašljanskom Nakon više od 10 godina od obećanja da ćemo obnoviti stari zvonik sv. Apolinara u polju dubašljanskom, konačno je došlo vrijeme da to i odradimo u obliku kakvom je zvonik izgledao i pred svojih 100-tinjak godina prije jakog udara gro[1]ma koji mu je doslovno razrušio „špic“ osmerokutnog oblika. Zvonik će nakon rekonstrukcije ugledati svjetlo dana kakav je bio i u nacrtu iz 1911. godine, jer iako je predaja govorila da je „špic“ postojao, tek sada na temelju materijalnih dokaza otkopanih ispod odstranjene betonske plombe na vrhu zvonika konzervatori bez dvojbe mogu dati potpunu suglasnost na već izdanu građevinsku dozvolu.

 

Radovi na starom zvoniku

 

 

Nacrt groblja iz 1911. godine

 

Konačno se privodi kraju Projekt izgradnje širokopojasne mreže sljedeće generacije na otoku Krku koji se dobrano odužio. Posebice zahvaljujem na strpljenju mještanima sela Kremenići, Žgombići i Sv. Ivan, gdje se po lokalnoj cesti pod županijskom upravom stalno nešto radilo, a kvalitete privremenog betona bolje da se više niti ne sjećamo. Slična je situacija bila i u Sv. Antonu, a sada i u Milovčićima, dok su za mjesta Sv. Vid, Porat, Vantačići, Zidarići, Milčetići, korištene tzv. DTK cijevi koje su zadnjih 15-ak godina bile polagane u kanale usporedo prilikom izgradnje kanalizacije u tim naseljima. Sada su privedene namjeni o kojoj smo tada razmišljali kako će se jednom možda ukazati prilika da ih se iskoristi. Treba podsjetiti da se radi o sveotočnom važnom projektu brze internetske komunikacije koji je za budućnost komunikacije veoma važan, i sufinanciran europskim sredstvima. Ceste su sada asfaltirane i time je nova optička mreža zaštićena od habanja, a uskoro će uslijediti spajanja korisnika koje će se obavljati temeljem ugovora potpisanih s poduzećem Smart Island Krk. Važno je spomenuti da smo krenuli s predradnjama za spajanje sela Kremenići na sustav odvodnje otpadnih voda pa se tako gradi po cesti od Pavusa u smjeru istoka spojni vod širokog profila cijevi do najniže točke spajanja mjesta Kremenići. Nastavak će uslijediti nakon dobivanja građevinske dozvole koja bi se uskoro trebala izdati. Slično vrijedi i za Sv. Anton, a sve po planu komunalnog društva Ponikve voda d. o. o. koje navedene projekte planira prijaviti na natječaj za dobivanje europskih ili nacionalnih sredstava. Nastavak projektiranja, a potom i gradnje odvodnje otpadnih voda za sela Turčići, Žgombići, Sv. Ivan i Milovčići uslijedio bio u sljedećim proračunskim godinama.

 

Bogat život na otoku Krku u pretkršćansko vrijeme

 

Kako ne bi ovaj tekst ispao suhoparan nabrajanjem građevinskih radova, moram spomenuti da, osim što naša Općina radi na komunalnom planu, uvijek se nađe i mjesta za kulturu i istraživanje povijesti. Osim što smo krenuli u smjeru osnivanja Centra za kulturu koji bi ukomponirao sve što se događa na kulturnom planu Općine, od izložbenog postava Cickini, DUBoaka, Kuće dubašljanske baštine, budućega izložbenog prostora pri franjevačkom samostanu u Portu te nematerijalne kulturne baštine od primjerice kolejana, folklora, obilježavanja Sense, kao Općina provodimo i istraživanja ranokršćanske, rimske, a sada u novije vrijeme i prahistorije na više načina. Naime, u suradnji s Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja iz Rijeke odlučili smo nakon više desetljeća istraživanja ranokršćanskog nalazišta Cickini, te lanjskog son[1]diranja rimskih nalaza u uvali sv. Martin, prionuti i istraživanju prahistorijskog nalazišta Gradina iznad uvale Čavlene, a najesen će na red doći i ranokršćanska utvrda Kaslir iznad Ponikve. Usporedo s time, u cijelootočni projekt istraživanja prapovijesnih lokaliteta angažiran je i mr. sc. Ivo Oštarić koji je u protekle 2-3 godine obišao brojne gomile i gradine u potrazi za, po njemu veoma bogatim životom na otoku Krku u pretkršćansko vrijeme, što sve potkrepljuje dokazima koje otkrije prilikom svakog dolaska na otok. Od ostataka posuđa, nakita, žrna, bruseva, kosti, te prapovijesne keramike, do iznimno velikih gomila, promatračnica i ostataka suhozidnih nastambi na neočekivanim mjestima našeg otoka, a posebice unutrašnjosti otoka blizu polja i vode koji su bili jamstvo života za te prapovijesne stanovni[1]ke našeg otoka Krka. Od možda najzanimljivijih dokaza, jest i činjenica da je uz brojne mošunje koje nalazimo i dan-danas po drmunima usred otoka, pa i blizu naših naselja, u početku bujao život ondašnjeg čovjeka, a tek potom blaga, što je dokazano pronalaskom ognjišća unutar samih suhozidnih građevina i ulomcima ugljena, ostacima keramike i kostiju na dubinama od 30 do 50 centimetara. Sve to moći ćete ubrzo pročitati u knjizi Prapovijest otoka Krka spomenutog istraživača.

 

Mošunja u selu Barušići (Snimio Damir Kremenić)

 

Koristim priliku da u ovom uvodniku zahvalim svim brojnim nasljednicima obitelji Pava Kraljića od Keki, koji su na poticaj Općine odlučili nama prodati, tj. zamijeniti zemljišnu česticu veličine oko 500 m2 s jednom od zadnjih velikih mošunja na rubu sela Barušići. Moramo naglasiti da ju je prije nekoliko godina snimio i dokumentirao etnolog Damir Kremenić, a prilično je očuvana u originalnom obliku, osim krova koji je nekad bio prekriven šašom. Ona se predviđa obnoviti i pokazati budućim naraštajima kako se živjelo na našem otoku Krku i u Dubašnici još do prije nekoliko desetljeća. S dozom melankolije za proteklim lijepim vremenima skladnog života Malinske i turizma te Dubašnice s prirodom i blagom, koja su nažalost nepovratno izgubljena prekomjernom prodajom djedovine i izgradnjom, srdačno vas pozdravljam do ljetnog broja koji izlazi za Polinarovu.

 

Svim vjernicima želim sretan i blagoslovljen Uskrs.

 

Robert Anton Kraljić,

općinski načelnik

Share

Written by:

PRISTUPAČNOST SADRŽAJA AKTIVNA