Započeo projekt FoRESisT kojim će se istraživati i valorizirati dubašljanski drmuni

Započeo projekt FoRESisT kojim će se istraživati i valorizirati dubašljanski drmuni

Održan početni sastanak projekta FoRESisT, na otoku Krku bit će provedene detaljne analize drmuna kako bi se utvrdilo trenutno stanje staništa i bioraznolikosti područja.

 

 

 

U utorak 12.03.2024. je u opatijskom Centru Gervais održan početni sastanak („kick-off meeting“) partnera i predstavljanje projekta FoRESisT – Očuvanje i vrednovanje šumskih i poljoprivrednih ekosustava u prekograničnom području, sufinanciranog iz programa Interreg Slovenija – Hrvatska 2021.- 2027. kojim će obuhvatiti šume pitomog kestena na području Dobreća te šumskih i poljoprivrednih ekosustava na sjeverozapadnom dijelu otoku Krku i području Krasa u Sloveniji.

Velik je to i značajan projekt čija je ukupna vrijednost 1.474.765,94 eura, od čega je 80% sufinancirano sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj. Vodeći partner projekta je Grad Opatija, a ostali su partneri: Komunalno društvo Dubašnica iz Malinske koje upravlja interpretacijskim centrom DUBoak, Hrvatski šumarski institut iz Jastrebarskog i slovenski partneri Gozdarski inštitut Slovenije iz Ljubljane, Univerza na Primorskem i slovenska neprofitna organizacija za očuvanje prirode i interpretaciju baštine Nativa, Institut za održivi razvoj iz Ljubljane.

Projekt FoRESisT trajat će 30 mjeseci i ima za cilj poboljšati očuvanje, zaštitu i analizu šumskih i poljoprivrednih ekosustava te zaštitu bioraznolikosti u ekološkoj mreži Natura 2000 te ostalim područjima od ekološkog značaja. Na otoku Krku bit će provedene detaljne analize drmuna kako bi se utvrdilo trenutno stanje staništa i bioraznolikosti područja. Motivacija za sudjelovanjem u projektu FOREsiST dolazi iz potrebe da se pristupi integralnom istraživanju i valorizaciji prirodno-kulturnih bogatstava našeg kraja, posebno drmuna kao svojevrsnog fenomena održivog gospodarenja šumom.

Za izuzetnu bioraznolikost sjeverozapadnog dijela otoka Krka važna je činjenica da je ona rezultat stoljetnog suživota čovjeka i prirode, odnosno njihovog simbiotskog odnosa. Tradicija tisućljetnog održivog gospodarenja šumama odnosno drmunima (šumskim pašnjacima) očuvala je prekrasne i bogate šume hrasta medunca i bijelog graba, kakve su nestale širom Sredozemlja. Lokve i pašnjaci koje je koristio i održavao čovjek i njegova stoka prava su vrela bioraznolikosti. Upravo ta tri ekosustava (voda, pašnjak i šuma) u najvećoj mjeri tvore mozaik neurbaniziranog krajobraza sjeverozapada otoka Krka i u fokusu su projekta. Vjerujemo da ćemo kroz aktivnosti projekta doći do jasnijeg shvaćanja važnosti fenomena drmuna, kao i shvaćanja važnosti tradicionalnog održivog gospodarenja krajobrazom općenito, a time i do njegove zaštite, odnosno očuvanja bioraznolikosti.

 

Foresist-002
Izvor: DUBoak
Share

Written by:

PRISTUPAČNOST SADRŽAJA AKTIVNA