Dana 18. studenoga 2022. godine, područje Općine Malinska-Dubašnica pogodilo je nevrijeme koje je golemim količinama kiše u kratkom vremenskom razdoblju uzrokovalo bujične poplave koje su učinile štete na komunalnoj infrastrukturi te na imovini fizičkih i pravnih osoba. S obzirom na to kako je istog dana bilo vidljivo da su štete na imovini velike, počelo se razmišljati o proglašenju prirodne nepogode. Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Narodne novine 16/19) određeno je da se prirodna nepogoda može proglasiti, ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu, ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnoga trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave, ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto. Odluku o proglašenju prirodne nepogode za jedinice lokalne samouprave na području županije donosi župan na prijedlog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika, u slučaju ispunjenja navedenih uvjeta.
Postoje zakonski uvjeti za donošenje odluke o proglašenju prirodne nepogode
Povjerenstvo za procjenu šteta Općine Malinska-Dubašnica je 22. studenoga 2022. godine na mrežnim stranicama Općine Malinska-Dubašnica dalo obavijest fizičkim i pravnim osobama da preliminarno prijave pretrpljenu štetu uzrokovanu nevremenom. Odazvavši se tom pozivu, na adresu Općine Malinska-Dubašnica fizičke i pravne osobe prijavile su štete s vlastitom procjenom. Pri prikupljanju tih preliminarnih podataka bilo je istaknuto da ukoliko dođe do donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode, tada počinju i formalni rokovi za prijavu štete, u kojem postupku će se javnim pozivom na službenim mrežnim stranicama Općine pozvati oštećene neke prijave štete u roku i na propisanom obrascu, kako nalaže Zakon.
Procijenjena je ukupna šteta na javnoj infrastrukturi u iznosu 3.654.219,12 kuna / 484.998,22 eura, a odnosi se na županijske ceste, nerazvrstane ceste, pješačke putove, šumske putove, obavljene hitne radove, te štete na objektima Ponikve voda d. o. o. Šteta po prijavama fizičkih i pravnih osoba, preliminarno je utvrđena u iznosu od 5.375.484,77 kuna / 713.449,44 eura. Dakle, ukupna preliminarna šteta na imovini fizičkih i pravnih osoba iznosila je 9.029.703,89 kuna / 1.198.447,66 eura.
S obzirom na taj utvrđeni iznos štete, Povjerenstvo je utvrdilo da postoje zakonski uvjeti za donošenje odluke o proglašenju prirodne nepogode, te je općinskom načelniku predložilo da podnese prijedlog županu Primorsko-goranske županije da donese odluku o proglašenju prirodne nepogode. Općinski načelnik dostavio je 5. prosinca 2022. godine taj prijedlog županu.
64 prijavljene štete u Općini
Dana 12. prosinca 2022. godine župan je donio Odluku o proglašenju prirodne nepogode od poplava za Grad Novi Vinodolski, Općinu Dobrinj, Općinu Malinska-Dubašnica i Vinodolsku općinu. Posebno treba napomenuti da je Općina Malinska-Dubašnica o Odluci proglašenja prirodne nepogode bila obavještena tek 14. prosinca 2022. godine u poslijepodnevnim satima. Povjerenstvo je 15. prosinca 2022. godine na mrežnim stranicama Općine objavilo javni poziv kojim se oštećeni pozivaju na prijavu štete, na Zakonom, odnosno Pravilnikom o registru šteta (Narodne novine 65/19) propisanom obrascu. Zakonom je određeno da se šteta prijavljuje u roku 8 dana, iznimno 12 dana od dana proglašenja prirodne nepogode. Članovi Povjerenstva su telefonski kontaktirali sve koji su štetu prijavili preliminarno, da je objavljen javni poziv za prijavu šteta, te da moraju ispuniti propisani obrazac za prijavu štete u zakonskom roku.
Istekom roka za prijavu šteta Povjerenstvo je utvrdilo „prvu procjenu štete“, što je zakonska definicija za utvrđenje zaprimljenih prijava štete, koje predstavljaju vlastitu procjenu prijavitelja, te je temeljem Pravilnika „prvu procjenu štete“ bilo potrebno prijaviti u Registar šteta (digitalni sustav na razini države). Zaprimljene su 64 prijave šteta pravnih i fizičkih osoba, među kojima su i prijave Općine Malinska-Dubašnica, Hrvatskih šuma d. d., Ponikve voda d. o. o. Prvom procjenom utvrđena je ukupna šteta od 9.106.746,72 kuna / 1.208.673,00 eura, od čega je prijavljena šteta Općine u iznosu od 3.564.094,13 kuna / 473.039,58 eura. Najniža prijava fizičkih osoba iznosila je 2.000,00 kuna / 265,45 eura, a najviša 500.000,00 kuna / 66.361,40 eura.
Povjerenstvo je do 31. siječnja 2023. godine imalo rok za „konačnu procjenu štete“ koju je bilo dužno upisati, odnosno dostaviti kroz Registar šteta i došlo je do konačne procjene štete koja iznosi 8.364.515,76 kuna / 1.110.162,02 eura. Ta procjena umanjila je onu iz prve procjene štete jer su određene prijave procijenjene u nižem iznosu od prijavljenih, a neke prijave su i odbijene. To su prijave za koje je utvrđeno da šteta nije nastala bujičnim poplavama, nego drugim utjecajima (npr. vlažni zidovi na katovima kuća). Isto tako određeni broj prijava zaprimljen je i nakon zakonskog roka i takve nisu uzete u obzir.
Novčana pomoć ne može biti veća od 5 posto iznosa konačne potvrde štete na imovini pojedinoga oštećenika
Povjerenstvo je konačnu procjenu štete upisalo u Registar šteta te o tome obavijestilo Županijsko povjerenstvo za procjenu šteta koje je tu procjenu dostavilo Ministarstvu financija. U ovom trenutku u tijeku je postupak davanja „potvrde konačne procjene štete“ koju temeljem analiza i provjera izdaje Ministarstvo. Nakon toga, nadležna ministarstva sastavljaju izvješće s prikazom svih potvrđenih šteta iz svoje nadležnosti. Tada izrađuju prijedlog o načinu dodjele pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih od prirodnih nepogoda koji dostavljaju Državnom povjerenstvu, koje započne provjerom i obradom podataka o konačnim procjenama na temelju podataka iz Registra šteta i ostale dokumentacije. Istodobno i utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike na način da određuje postotak isplate novčanih sredstava.
Državno povjerenstvo nakon utvrđivanja spomenutih uvjeta, a prije isplate sredstava podnosi Vladi Republike Hrvatske prijedlog za dodjelu pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda. Važno je naglasiti da iznos novčanih sredstava ne može biti veći od 5 posto iznosa konačne potvrđene štete na imovini pojedinog oštećenika. Iznimno, Državno povjerenstvo može predložiti Vladi dodjelu većih iznosa pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica od prirodnih nepogoda kada su stradanja imovine i stanovništva takva da prijete ugrozom zdravlja i života te funkcioniranja gospodarstva na području pogođenom prirodnom nepogodom. Vlada o prijedlozima donosi odluku.
Valja još istaknuti da je Zakonom u čl. 20. određeno:
Namjena sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
(1) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda strogo su namjenska sredstva te se raspoređuju prema postotku oštećenja vrijednosti potvrđene konačne procjene štete, o čemu u skladu s ovim Zakonom odlučuju nadležna tijela iz članka 5. ovoga Zakona.
(2) Sredstva pomoći iz članka 19. ovoga Zakona su nepovratna i namjenska te se ne mogu upotrijebiti kao kreditna sredstva niti zadržati kao prihod proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Gradonačelnici i općinski načelnici te krajnji korisnici odgovorni su za namjensko korištenje sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
(4) Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne dodjeljuju se za:
1. štete na imovini koja je osigurana
2. štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine
3. neizravne štete
4. štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela
5. štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku proglašavanja kulturnim dobrom
6. štete koje nisu na propisani način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama ovoga Zakona
7. štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 % vrijednosti imovine.
Piše: Neven Matuč, pročelnik Jedinstvenoga upravnog odjela Općine Malinska-Dubašnica
