NASLOVNICA GRAĐANI Dubašljanski kolejani 2014/15 N O V O


Uvodnik predsjednika Šabalje

„Udruga dubašljanski kolejani“
Lina Bolmarčića 9
51511 Malinska

Malinska - Dubašnica 26.05. 2014.

Poštovane Dubašljanke i Dubašljani
U ime članova Udruge dubašljanski kolejani, pozivam Vas, da Vi i članovi vaše obitelji budete sudionici „Dubašljanskih kolejana 2014/15“. Grupa ljubitelja dubašljanske kulture i užanci osnovala je uz podršku Općine Dubašnica - Malinska „Udrugu dubašljanski kolejani“. Cilj Udruge dubašljanski kolejani je očuvanje naše domaće dubašljanske narodne tradicije, kulture i etno baštine. Obnova narodne nošnje, očuvanje običaja, očuvanje, i „pjevanja po staru“. Potičemo da se uredi (izradi) više od stotinu muških i ženskih nošnji, po uputama dobrih poznavaoca. Želimo pomlađivanje pjevača, obnavljanje starih koledvarskih pjesama, „tanca po staruo“ i naših običaja - užanci. Ovo je možda dobar pokušaj da se obitelji integriraju u duhu dubašljanske kulture u duhu tolerancije i zbližavanja ljudi koji žive duže vrijeme u dubašljanskim mjestima i selima.
Rad Udruge dubašljanski kolejani, do sada je bio intenzivan u organizaciji dubašljanskih kolejana. Formiran je Organizacioni odbor za oragnizaciju dubašljasnkih kolejana, imenovano je više odbora i komisija. Organizirano je više okupljanja ljudi koji žele što detaljnije definirati dubašljansku nošnju (divojka, žena, mladić, muž), organizirano je više sastanaka po mjesnim odborima. Pokrenuto je više aktivnosti oko obnove našeg kanta, te je planiran veći niz događanja u pripremi dubašljanskih kolejana, kako bi se sa veseljem i radošću mogli okupiti i zajedno obilježiti naše užance, nakon dvadeset i pet godina, događanje koju znamo kao „Dubašljanski koljani“.
U prilogu Vam dostavljamo: Pravilnik Dubašljanskih kolejana sa dodatnim materijalima i korisnim informacijama, fotografijama o nošnjama itd.
Istaknimo kako će u drugoj polovici lipnja uzorci nošnji biti izloženi u općinskoj vjećnici gdje ćete moći dobiti informacije o njihovoj izradi i cijeni.
Tijekom jesenskih mjeseci 2014. godine planiramo organizirati školu polke, mažurke i dubašljanskog tanca kao i kantanja po domaću. O tome, ali i o svemu što Vas zanima o Dubašljanskim kolejanima možete se informirati putem Općinskog Portala www.malinska.hr te Internet stranice www.tz-malinska.hr, Facebook profila Dubašljanski kolejani 2014./2015.,putem e-mail adrese: tzo-malinska@ri.t-com.hr, i na broj mobitela 098/9907-892 ili osobno kod članova organizacijskog odbora Dubašljanskih kolejana 2014./2015.
Sa poštovanjem,

Predsjednik Udruge dubašljanski kolejani:
Ivan Šabalja

Dubašljanski kolejani 2014. / 2015. - Program
Stranica će se redovito ažurirati sa novim dokumentima!


Povijest dubašljanskih kolejana

Prof. Ivan Milčetić-Matina (1853. - 1921.), zaslužni slavist i jedan od utemeljitelja znanosti o folkloru u Hrvatskoj, svojim je radom udario temelje proučavanju mnogo toga vezanog uz život i običaje našega naroda i našega sela. Bio je prvi urednik Akademijinog Zbornika za narodni život i običaje južnih Slavena ('folklorski sbornik I.'). Poslije njega urednik je Antun Radić, brat hrvatskog političara Stjepana Radića. U prvom svesku Zbornika za narodni život i običaje iz 1896. godine Milčetić je objavio nekoliko tekstova o različitim folklorističkim temama i osobitostima iz Dubašnice. Pri tome poslu od velike pomoći mu je bio njegov rođak pop Mihovil Mužinić Mužina (1850. - 1933.). Milčetić je tako sakupio podatke i pisao o dubašljanskim ženidbenim običajima, božićnim blagdanima, prporuši, o vjerovanjima u 'osobita bića' te o igrama i plesovima, no, tada nije pisao i o Dubašljanskim kolejanima.
Koliko je poznato prve objavljene podatke o kolejanima u Dubašnici pronalazimo u jednom članku u Našoj slozi iz 1901. godine kojem je vjerojatno autor pop Mužinić Mužina. Tu pronalazimo podatke o kolejanima iz 1900/1901. godine kada je za kralja bio izabran Ivan Milčetić Marijan, a za kraljicu Jure Bogović Dorčić. Svi kolejani imali su na sebi trobojnu hrvatsku vrpcu s natpisom ''Bog i Hrvati'' i to mladići na prsima, a djevojke za bokom. U istom članku se također napominje da su posljednji kolejani održani oko 1882. godine.
U Zagrebu 1917. godine Milčetić objavljuje vrlo dobro ocijenjenu studiju pod naslovom ''Koleda u južnih Slavena: na osnovi istoričkih vijesti, narodnih pjesama i običaja našega vremena'' (Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena, sv. 22, Zagreb 1917., str. 1-124. tiskan je i posebni otisak), kojom jednostavno zadužuje našu, ali uopće i južnoslavensku folkloristiku. Milčetić napose ističe: ''Slavenska koleda je danas donekle jedan naš prežitak, kakav je na pr. i krijes. Koleda kano obred pogansko-kršćanski ovamo na zapadu Balkana gotovo više ne živi. Samo u Bugarskoj postoji i u Staroj Srbiji. Izuzetak čini među Hrvatima moje rodno mjesto Dubašnica na otoku Krku, gdje je koleda, kako bi Rus (književnik B. Lamanskij) zgodno rekao, živa starina, ali je i ovdje na umoru ili je već doista iščezla.''
U studiji ''Koleda u južnih Slavena'' Dubašljanskim kolejanima posvećeno je dosta teksta (cijelo treće poglavlje naslovljeno: Koledva s izborom kraļa u Dubašnici na otoku Krku, str. 8-14) koji je i nama danas polazišna točka u proučavanju i vrjednovanju ovoga narodnog običaja.
Kratki tekst o ''kolejanima'', temeljen na Milčetićevom pisanju, postoji i u knjižici Antuna Zeca Dubašnica, jučer, danas (Rijeka 1969., str. 28.) iz koje prenosimo sljedeće: Dubašljanski kolejani - Iza mise na Stjepanje mladići bi uhvatili po kojeg bogatijeg mladića ili muža kao kralja od koledve. Ovaj bi se pobrinuo za gozbu koja se o Mesopustu održavala za mladiće i djevojke (a i muževe i žene). Kroz osam dana išli bi po svim selima Dubašnice, zaustavljajući se pred kućama, a domaćice su darivale ''kolejane'' kobasicama, sirom, slaninom, brašnom, vinom, novcem. Ovo se nosilo u kuću ''kralja'' i ''kraljice'' i služilo je za veliku gozbu koja bi trajala i više dana.
Prigodom obilaska sela ''kolejani'' su pjevali:
Evo/Ovo su van kolejani, fijole, Ki nisu bili lani, le-le-le.
Pa su ovo leto, fijole, Dobrom mužu u dvore!
Simo su nam pravili, fijole, Da ste hrnca palili, le-le-le.
Dajte nam ga samo pol, Da ne gremo v tuji dvor, Fijole, le-le-le.
Skoči baba na policu, fijole, I doseže kobasicu, le-le-le.
Ča to tamo šušnji, fijole, Sudac Ive vino toči, le-le-le.
Običaj ''koledve'' potječe još iz poganskih vremena. U Dubašnici je star od pamtivijeka i bilo je to pravo narodno slavlje (…). Za ''kralja'' je bio izabran Tome Milovčić, a pirovnjaka je bilo oko 300. Gozba se održala u hotelu ''Draga''.
To su podatci za kolejane u Dubašnici 1939./1940. godine. Prije njih održani su 1920/1921. i 1930/1931. Kolejani su bili održani i 1972/1973. godine. Posebno se pak pamte zadnji Dubašljonski kolejani održani 1988/1989. O njima je bilo pisano u Krčkim novinama (god. VII, br. 60, Krk, siječanj 1989., str. 12) i kasnije.
Inače, dio je dubašljanskih narodnih običaja u naše dane opisao i objavio Ive Milovčić (''Dubašljanski narodni običaji'', Narodni život i običaji otoka Krka, knjiga II., edicija: Krčki zbornik 33 /27/, Krk 1995., str. 265-317). U njegovu se radu donose podaci o starinskim notama (tararankanje, tararankanje i korak), ''Pasali smo besedu'', o piru mladoženaca i Dubašljanskim kolejanima.
O kolejanima je pisao i Augustin Tino Šabalja (1919. - 2001.) u Krčkom kalendara za 2003. godinu (str. 63-66).
Svi ovdje sakupljeni podatci o Dubašljanskim kolejanima jasno govore da se radi o društvenom iznimno važnom i organizacijski vrlo zahtjevnom događaju koji se na tlu Dubašnice dugo održao unatoč različitim povijesnim nedaćama i neprilikama.

dr.sc.Tomislav Galović


Pravilnik o organizaciji - Dubašljanski Kolejani 2014/15

Temeljem članka 22. Statuta Udruge „Dubašljanski kolejani“, Organizacijski odbor na svojoj sjednici održanoj dana 15.03.2014. godine, donio je:
„Pravilnik o organizaciji - Dubašljanski Kolejani 2014/15 “
Članak 1.
Dubašljanski kolejani su stari - narodni običaj, koji se organizirao u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, sa ciljem čestitanja, skupljanja darova, pjevanja ili molitve, pomaganja onima koji nisu mogli ili nisu bili spremni veseliti se i koledvati. Na kraju koledvanja, skupljanja darova, organizirao se pir sa ciljem, da se sa odabranim parom (za neoženjene) ili sa bračnim drugom, pleše, pjeva, zabavlja i uveseljava ostale mještane. U prikupljenom jelu i piću se uživalo uz pjesmu i svirku sopela, prema tradicijama i narodnim običajima Dubašljana.
Članak 2.
Dubašljanski kolejani 2014/15., koledvati će prema ovom pravilniku u vremenu od 26. prosinca 2014. do 25. siječnja 2015 . Točan datum zavšetka, organizacije „Velikog pira“ odrediti će prema ovom pravilniku Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15.
Članak 3.
Dubašljanski kolejani organiziraju se na prostoru općine Malinska Dubašnica, ali na povijesnom dijelu općine koji se definira kao Dubašnica i to na prostoru koji čine sela Dubašnice, njih devetnaest: Kremenić, Žgombić, Oštrobradić, Ljutić, Barušić, Sv. Ivan, Sv. Anton, Sablić, Strilčić, Milovčić, Radić, Bogović, Malinska, Milčetić, Zidarić, Turčić, Vantačić i Porat, bez sela Sv. Vid, Maršić i Sršić.
Članak 4.
Dubašljanski Kolejani 2014/15. organiziraju se u tri faze:
1. Javno proglašenje Kralja kolejana i Kraljice kolejana na Dan Sv. Stjepana 26. prosinca, s prigodnom zabavom.
2. Koledvanje po kućama (prikupljanje jela i pića po kućama u svakom dubašljanskom selu).
3. „Veliki pir“ (konzumiranje prikupljenog jela i pića uz prigodni ples i pjesmu).
Članak 5.
Posebno birani u tajnosti, „posebne pršone“, važne za organizaciju Dubašljanskih kolejana (bez njih se ne mogu organizirati Dubašljanski kolejani), jesu:
Kralj kolejana, može biti punoljetna osoba (da ima poslovnu sposobnost), stanovnik Dubašnice, obavezno muška osoba. Mora biti Dubašljan po muškoj lozi. Bira ga po posebnom pravilniku, odabrana komisija, tajnost mora biti zagarantirana do javnog pokazivanja, na dan 26. prosinca iza popodnevne mise ili luzara- večernje, ispred glavnog ulaza u crkvu Sv. Apolinara u Bogovićima.
Kraljica kolejana, može biti punoljetna osoba (da ima poslovnu sposobnost), stanovnik Dubašnice, obavezno muška osoba. Mora biti Dubašljan po muškoj lozi. Bira ga po posebnom pravilniku, odabrana komisija, tajnost mora biti zagarantirana do javnog pokazivanja, na dan 26. prosinca iza popodnevne mise ili luzara- večernje, ispred glavnog ulaza u crkvu Sv. Apolinara u Bogovićima. Šotokraljica, je u suštini pomoćna Kraljica (muška osoba). U povijesti nije se birala uvijek, po potebi, posebno je bila odabrana kao pomagač, ako Kraljica nije znao (la) pjevati.
Nosač bandere, može biti punoljetna osoba (da ima poslovnu sposobnost), stanovnik Dubašnice, muška osoba. Mora biti Dubašljan po muškoj lozi (kao i pomagači). Uz odabir nosača bandere, biraju se još i tri pomagača nosača bandere. Bandera je u suštini službeni simbol - zastava, činili su ju: veiki štap dužine više od četiri metra, na vrhu su bili obješeni facoli (simbol sela, ali i anđela), na vrhu štapa bio je kolač (presnac) sa jabukom.
Mladi muži - nosači Kralja kolejana, njih četvero, odabrani su muževi (mlađe dobi), obavezno oženjeni. Moraju biti Dubašljani po muškoj lozi. Nakon popodnevne mise luzara - večernje 26. prosinca, javnosti pokazati - dignuti u zrak Kralja kolejana, posjesti ga na „šediju“ i nositi do Place - mjesto za ples i zabavu.
Mladići - njih četvero, odabrani su mladići - punoljetni sa poslovnom sposobnošću (ne stariji). Moraju biti Dubašljani po muškoj lozi. Nakon luzara 26. prosinca, javnosti pokazati - dignuti u zrak Kraljicu kolejana, pratiti (ga) do Place - mjesto za ples i zabavu.
Točne procedure izbora navedenih „posebnih pršona - osoba“, odrediti će se naknadno, po posebnom „Pravilniku za izbor Kralja“. Procedure moraju strogo poštivati stare običaje, moraju biti napisane na dubašljanskom govoru iz sredine 20. stoljeća. Najkasniji rok za donošenje procedura je 15.09. 2014. Procedure donosi Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., na prijedlog posebno odbranog odbora.
Članak 6.
Sudionik „Dubašljanskih kolejana 2014/15.“ - kolejan, može biti punoljetna osoba (ženska ili muška), koja mora imati unaprijed odabranog para - mladić ili divojka, odnosno bračni par. Sudionik mora biti punoljenta osoba. Sudionik Kolejana 2014/15. može biti osoba, ako ispuni sljedeće uvjete:
1. Da je Dubašljan ili Dubašljanka što dokazuje time da je izvorni dubašljan ili dubašljanka po porijeklu, da živi trajno (prebiva) u navedenim selima (članak 3. ovog pravilnika),
2. Da ima ispravnu Dubašljansku nošnju žensku ili mušku koju mora odobriti „Komisija za nošnju“. Pravila će odrediti „Komisija za nošnju“


Pravilnik o organizaciji - Dubašljanski Kolejani 2014/15 - II dio

svojim aktom naknadno, a najkasnije do 01.08. 2014.,
3. Da se prijavio kao sudionik Kolejana 2014/15., na predviđenom obrascu do 01.10.2014.(upute će donjeti Organizacioni odbor dubašljanskih kolejana 2014/15.),
4. Svaki sudionik Kolejana 2014/15., mora imati para (suprotnog spola). Partner ne mora biti dubašljan/ka, ali sve druge odredbe ovoga članka mora ispunjavati.
Na osobni zahtjev i po odluci Organizacijskog odbora Dubašljanskih kolejana 2014/15., može biti sudionik „Dubašljanskih kolejana 2014/15.“ - kolejan i osoba koja je:
a) rođena u nekom od navedenih sela - mjesta (pod pojmom rođenja smatra se da je rođen (a) ili živio (la) u djetinjstvu u nekom od sela - mjesta Dubašnice), te da u potpunosti prihvatio kulturu i dubašljanksu tradiciju, mora ispunjavati stavove 2., 3., i 4. članka 6. ovog pravilnika.
b) Dubašljan ili Dubašljanka, ako trajno ne živi (prebiva) u nekom od navedenih sela - naselja, ali da je barem jedan roditelj sada ili da je bio stanovnik Dubašnice najviše dvije generacije unatrag, mora ispunjavati stavove 2., 3., i 4. članka 6. ovog pravilnika.
c) dugogodišnji stanovnik dubašljanskih sela - naselja, više do dvadest i pet godina, da je potpunosti prihvatio kulturu i dubašljansku tradiciju mora ispunjavati stavove 2., 3., i 4. članka 6. ovog pravilnika.
Članak 7.
Registracija sudionika Kolejana vrši se na posebnom prijavnom obrascu do najkasnije 01.11.2014. , a konačno odluku o pravu sudjelovanja i popisu sudionika donosi Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15. do 01.12. 2014. Na popis sudinika, odnosno na konačnu lista sudionika Kolejana 2014/15., kao i na eventualno odbijanje prava u sudjelovanju, potencijalni kandidat ima pravo (prijavljeni kandidat) prigovora Organizacijskom odboru dubašljanskih kolejana 2014/15. Odluka Organizacijskog odbora dubašljanskih kolejana 2014/15. je konačna i sudionik nema pravo žalbe. Konačno usvojena lista sudionika mora biti zaključena do 01.12.2014. godine.
Članak 8.
Počasni sudionici - gosti Dubašljanskih Kolejana mogu biti:
- Upravitelj župe (Župnik) Dubašnice,
- Svećenici koji su po porijeklu iz Župe Dubašnica (aktivni i umirovljeni),
- Bogoslovi i đakoni iz Župe Dubašnica,
- Gvardijan Samostana trećoredaca u Portu i njegovi redovnici,
- Bivši živući Kralj i Kraljice dubašljanksih kolejana,
- Ravnatelj (ica) Osnovne škole Dubašnica,
- Počasni gosti iz zdravstvenih usluga,
- Počasni sudionici mogu biti visoki državni ili županijski dužnosnici,
- Posebni ostali gosti,
- Ostali gosti, na prijedlog Načelnika općine Malinska Dubašnica ili Kralja kolejana, ali konačnu odluku donosi Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15.
Počasni sudionici, ne moraju biti obučeni po pravilima Kolejana 2014/15., te imaju pravo biti na „Velikom piru“, nisu u Kolejanskoj koloni. Konačnu odluku o počasnim sudionicima Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., na prijedlog Kralj kolejana.
Članak 9.
Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., sa Upraviteljem župe Dubašnica (Župnikom) koordinira i organizira misno slavlje na dan „Velikog pira“. Program crkvenog dijela programa na dan „Velikog pira“ odrediti će „Komisja za program koledvanja“ uz odobrenje župnika. Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15. donijeti će konačni program misnog slavlja do 01.09. 2014., a na prijedlog Komisije za program.
Članak 10.
Financiranje Dubašljanskih Kolejana 2014/15., je isključivo dobrovoljno od sudionika Dubašljanskih kolejana. Financijska i materijalna sredstva se prikupljaju dobrovoljno:
a) od koledvanja po kućama,
b) od iznosa za „Veliki pir“, naknadnom odlukom Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., će odrediti iznos za pokriće „Velikog pira“,
c) ostalih donacija, organizacija, društava ili JLS.
Članak 11.
Svaki sudionik sam o svojem trošku priprema, izrađuje i kupuje nošnju, a nošnja mora biti „starinska dubašljanska nošnja“. Sadržaj, točan oblik i formu nošnje određuje Komisija za nošnju koji ima tri člana. Muška nošnja je crno (škuro) - klasično odjelo sa klobukom za muža, a bez klobuka za mladića, nošnja za divojku, nošnja za oženjenu žensku, koji isto kontrolira Komisija za nošnju, koja za žensku i mušku odjeću - nošnju daje svoje odobrenje (cilj je jednoobraznost svih sudionika i pravila kako mora izgledati dubašljanska nošnja).


Pravilnik o organizaciji - Dubašljanski Kolejani 2014/15 - III dio

Komisija za nošnju može isključiti sudionika kolejana i na sam dan „Velikog pira“, (ako nema odgovarajuću odjeću i obuću) konačnu odluku o isključenju donosi Kralj kolejana.
Članak 12.
Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15. do 01.06.2014., formira obavezno šest komisija, svaka ima po tri člana. Po potrebi može se formirati i više komisija o čemu odluku donaša Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15. Predsjednik komisije se bira između članova, biraju ga sami članovi. Komisija i njegov predsjednik za svoj rad odgovorni su predsjedniku Organizacijskog odbora dubašljanskih kolejana 2014/15. Članovi komisija ne moraju biti članovi Organizacijskog odbora. Komisije moraju svoja pravila odrediti do 01.09.2014., a njihove pravilnike odobrava Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15. Obavezne komisije jesu:
1. Komisja za nošnju (definira nošnju i vodi brigu o ispravnosti nošnje, ženske i muške)
2. Komisja za financije (vodi brigu o financijama)
3. Komisja za gastronomiju (vodi svu brigu oko koledvanja i odabire jela i pića za koledvanje i za Veliki Pir)
4. Komisija za medije i odnose sa javnošću (vodi brigu o promociji Kolejana, prema potencijalnim sudionicima - interno, prema medijima i javna promocija, itd.)
5. Komisja za program koledvanja (vodi brigu o kalendaru koledvanja, donosi program koledvanja, određuje program za određeno mjesto - koordinira rad sa mještanima, koordinira rad sa Kraljem kolejana i Krajlicom kolejana)
6. Komisija za izbor Kralja i Kraljice (odabire Kralja i Kraljicu i njihovu pratnju - nosača bandere, nosače kralja - prema članku 5. ovog pravilnika ).
Članak 13.
Komisije moraju međusobno koordinirati svoj rad. Svoj rad (odluke) koordiniraju sa Predsjednikom Organizacijskog odbora dubašljanskih kolejana i sa svim članovima Organizacijskog odbora dubašljanskih kolejana 2014/15., kao i sa ostalim komisijama. U slučaju nesuglasja unutar neke komisije, poslove komisije preuzima Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15. U radu Organzacijskog odbora dubašljanskih kolejana predsjednici komisija mogu sudjelovati, ali nemaju pravo odlučivanja u odlukama Oragnizacijskog odbora. U slučaju kada je glasovanje članova Organizacijskog odbora dubašljanskih kolejana neriješeno (isti broj za ili protiv), prihvaća se ona odluka za koju je glasovao predsjednik Organizacijskog odbora. Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana donaša sve odluke samostalno do izbora Kralja kolejana, a to je 26.12.2014.
Članak 14.
Glede lakšeg rada Organizacijskog odbora dubašljanskih kolejana 2014/15., kao i u svrhu bolje organizacije i održanja cilja „Dubašljanskih kolejana - što masovnije posjete i bolje prilagodbe sa starim dubašljanskim običajima“, formirati će se „Kolejanski odbori po mjestima - selima“. Glavnog odbornika mjesta - sela, bira Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., a „glavni odbornik“ sam odabire još dva člana koji čine „Kolejanski odbor mjesta - sela“. Funkcija „Kolejanskog odbora mjesta - sela“ je pomagati, koordinirati i organizirati koledvanje u mjestu - selu. Glavni odbornik odgovoran je za svoje rad Organizacijskom odboru dubašljanskih kolejana 2014/15.
Članak 15.
Protokol sa procedurama, prema članku 4. ovog Pravilnika, o:
- Izboru Kralja i Kraljice i programa na dan Sv. Stipana,
- Koledvanja,
- Organizacije „Velikog pira“,
donjeti će se naknadno u pisanoj formi kao „Pravila i procedure organizacije koledvanja dubašljanskih kolejani 2014/15.“ Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., donjeti će pravila najkasnije do 01.10.2014.godine. Pravila koledvanja biti će napisna u duhu dubašljanskog jezika (presjek jezika koji se koristio sredinom 20. stoljeća).
Članak 16.
Koledvanje vodi Kraljica kolejana (muško) i za svoj rad je odgovoran Kralju kolejana. Raspored koledvanja sa datumima po mjestima - selima donjeti će Kralj kolejana na prijedlog Kraljice kolejana. Planirani datumi koledvanja po mjestima-selima, plan, konačnu odluku donjeti će naknadno Oragnizacijski odbor dubašljanskih kolajana 2014/15. Koledvanje je važan dio dubašljanskih kolejana, veoma osjetljiv i mora mu se dati velika pažnja, treba poštivati tradiciju i poznata pravila (iskustva predhodnih kolejana - 1972/73., i 1989/90.). Koledvati će se po prijedlogu mještana-seljana odnosno koledva se organizira u suradnji mještana-seljana i „Kraljice kolejana“, troškove koledvanja u mjestu - selu snose sami mještani - seljani. Vezano za način, vrijeme i datum kako će se koledvati u nekom mjestu - selu prijedloge donosi „Kolejanksi odbor mjesta - sela“ do 01.11.2014. i zajedno s Organizacijskim odborom dubašljanskih kolejana 2014/15, donose konačnu odluku (riješenje).
Članak 17.
„Veliki pir“, je u suštini kraj dubašljanskih kolejana, cilj okupljanja i kruna trotjednog druženja, pjevanja i zabavljanja po mjestima-selima.


Pravilnik o organizaciji - Dubašljanski Kolejani 2014/15 - IV dio

Procedure i pravila donijeti će naknadno Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., a najkasnije do 01.11. 2014. na prijedlog: „Komisije za gastronomiju“, „Komisije za program koledvanja“, „Komisije za medije i odnose sa javnošću“.
Članak 18.
Sve nesuglasice ili nejasnoće oko procedura i načina organizacije Dubašljanskih kolejana 2014/15., riješava i donosi Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., kao najviši organ Dubašljanskih Kolejana. Odluke Organizacijskog odbora dubašljanskih kolejana su konačne i izvršne.
Članak 19.
U slučaju da Kralj kolejana ili Kraljica kolejana u vremenu od 26.12.2014. do Velikog pira, ne mogu donositi odluke, odluke donosi Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana koje su u tom slučaju (izvanredno) nalogodavne i za Kralja kolejana i Kraljicu kolejana, ali samo u izvanrednim situacijama. Izvanredne situacije proglašava u iznimnim slučajevima Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15.
Članak 20.
Moguća pitanja ili nadopune u svezi organiziranja „Dubašljanskih kolejana 2014/15., koja nisu regulirana ovim Pravilnikom, donijeti će Oragnizacijski odbor dubašljanskih koljana 2014/15., a odluke su konačne. U slučaju spora ili nejasnoća Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana odgovaran je za svoj rad „Skupštini udruge Dubašljanski kolejani 2014/15“.
Članak 21.
Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15., dužan je najkasnije u roku od 60 dana, od održavanja Velikog pira podnjeti izvještaj „Skupštini udruge Dubašljanski kolejani 2014/15“ o svojem radu. Izvještaj podnosi Predsjednik organizacijskog odbora. Danom prihvaćanja izvještaja, Dubašljanski Kolejani 2014/15, smatraju se zatvorenim, čime prestaju funkcije i odgovornosti članova komisija, organizacionog odbora dubašljanskih kolejana i njihovih tijela - predsjednika, dopredsjednika i tajnika. Predsjednik, dopredsjednik, tajnik i članovi Organizacijskog odbora Kolejana 2014/15., za svoj rad odgovorni su „Skupštini udruge Dubašljanski kolejani 2014/15“.
U Malinskoj 23.03.2014.

Predsjednik Organizacionog odbora dubašljanskih kolejana 2014/15.:
Ivan Šabalja s.r.












Dodatak

Rezime najvažnijih datuma:

01.06.2014. - formiranje šest komisija (Organizacijski odbor dubašljanskih kolejana 2014/15),
01.08.2014. - određivanje Pravila za nošnje („Komisija za nošnju“),
01.09.2014. - donošenje konačnog programa misnog slavlja na dan „Velikog pira“,
01.09.2014. - određivanje pravila (Komisije),
15.09.2014. - donošenje točne procedure izbora „posebnih pršona - osoba“,
01.10.2014. - donošenje „Pravila i procedure organizacije koledvanja dubašljanskih kolejani 2014/15.“,
01.10.2014. - prijavljivanje za sudjelovanje u Kolejanima 2014/15,
01.11.2014. - donošenje prijedloga o načinu, vremenu i datumu kako će se koledvati u nekom - selu („Kolejanksi odbor mjesta - sela“),
01.11.2014. - donošenje procedure i pravila za „Veliki pir“,
01.11.2014. - registriranje sudionika Kolejana,
01.12.2014. - donošenje konačne odluke o pravu sudjelovanja i popisu sudionika,
26.12.2014. - proglašenje Kralja kolejana i Kraljice kolejana s prigodnom zabavom,
02.01.2015. - koledvanje po selima Dubašnice,
18.01.2015. - održavanje „Velikog pira“ (konzumiranje prikupljenog jela i pića uz prigodni ples i pjesmu).
Dubašljanski kolejani 2014. / 2015. - Program


Motivacijsko pismo

Dubašljanski kolejani 2014. - 2015.
Dragi stanovnici općine Malinska - Dubašnica, dragi Dubašljani, kako nas zovu susjedi iz ostalih šest nekadašnjih krčkih kaštela, današnjih općina Baška, Vrbnik, Dobrinj, Omišalj, Punat, i grada Krka.
Biti Dubašljan. To znači pripadati jednom kraju koji baštini ime po dubu. To znači živjeti u skladu sa mogućnostima koje nam naš zavičaj pruža, stvarati egzistenciju svojoj obitelji, temelj budućim pokoljenjima, ostaviti trag u vremenu.
Odakle i kada smo došli u mjesto svojeg doma mi, naši roditelji ili daleki preci, možda znamo, možda tek istražujemo ili će nas ovaj povijesni događaj na to potaknuti ; to je zapravo manje važno. Bitno je da se dobro osjećamo u kraju u kojemu živimo poštujući nasljeđe prošlih pokoljenja. Ljudi su svoj način života vjekovima usklađivali sa zatečenim zakonitostima zemlje na kojoj su nakanili podići svoj dom. Ali svaki dolazak donosio je i djelić novoga. Rimljani su poštivali Liburne i unaprijedili životni standard, Hrvati su svojim dolaskom poprimili zatečene običaje, vjeru i dodali ponešto svoga… I tako je to išlo u svim vremenskim mjena, vremenima teškim i godinama blagorodnim. Ta se životna formula i danas ispisuje na istom prostoru na gotovo jednak način. Mi smo ovoga trenutka oni koji čine jednu kariku povijesnog niza koji se broji tisućljećima. Mi pripadamo Dubašnici, Dubašnica je naš dom.
„Dubašljanski kolejani“ su prilika koja se pruža rijetko, a baš mi sada imamo tu priliku, da učinimo nešto kako bismo sačuvali svoju vezu sa zemljom na kojoj živimo i od koje živimo. Tradicijski običaji nisu tek puki folklor, svaki stih, svaki ton, pokret… živi je prikaz stoljetnih i tisućljetnih crtica iz života ljudi koji su na istome mjestu živjeli prije nas. Pa i mi sami, naše osobe, naš način ponašanja, govora, naše svakodnevne rutine su odraz genetskih zapisa naših predaka. „On je isti otac“,“ pogjedaj kako liči na deda“, „njegov šukunded je bil veli kantadur i tancadur, ni čudo da i on lipo kanta i tanca“… Očito ne možemo „pobjeći od sebe“, u sebi nosimo tragove prošlosti,urođene talente naših predaka ali i novousvojene vještine i običaje. Zato,kada odjenemo tradicijsku nošnju, zatancamo veras ili zakantamo „notu po domaću“ , mi u sebi budimo „duhove svojih predaka“ . Tada postajemo vidljivi znak trajanja ljudske zajednice koja je još davno, jako davno prigrlila Dubašnicu kao svoj zavičaj.
Pozivamo vas da za trenutak zaustavite (pre)brzi tempo svakodnevnog života, da barem na kratko isključite glasnike loših vijesti i da se prepustite ritmu života usklađenom sa prirodnim mjenama. Priključite se „Dubašljanskim kolejanima„ što prije. Obnovite svoje tradicijske nošnje koje ćete ponosno odjenuti na dan Stipanje i Velikog pira. Potražite u svojim škrinjicama stare fotografije kolejana, pogledajte filmske zapise, razgovarajte sa starijim ukućanima o uspomenama. Spravite se zajedno za zatancat, za zakantat, neka stariji pouče mlađe, uključite sve svoje ukućane, osobito one najmlađe. Parićajte se. Nemojte propustiti ovu priliku, pozovite i svoj rod i prijatelje neka vam se priključe. Neka se osjeti pripadnost rodnom kraju, zavičaju, zahvala i ponos na svemu što su nam ostavili naši prethodnici. Budimo ponosni, čuvajmo svoje blago i darujmo ga našim nasljednicima.
Svaki Dubašljan je kolejan !

Organizacijski odbor „Dubašljanskih kolejani 2014. / 2015."


Važnost očuvanja kulture, čimbenik opstojnosti ljudi

Kultura je pojam koji je teško definirati u općem ili kratkom tekstu, ali ipak se može definirati kao ukupnost rezultata čovjekovog materijalnog i nematerijalnog - duhovnog stvaranja na nekom prostoru u njegovoj dugoj ukupnosti trajanja. Iako je u početku pojam kulturne baštine obuhvaćao samo materijalne aspekte ljudskog stvaralaštva, tijekom vremena pojam dobiva širi kontekst. Suvremeno shvaćanje kulture, osim kroz materijalne oblike ogleda se kroz nematerijalne oblike baštine poput njegovanja lokalnih vrijednosti, tradicionalnih znanja i tehnologija, vjerskih obreda, tradicionalnu gastronomiju, pjesme i plesove i sl., naziva se nematerijalna kulturna baština.
Kulturu kao opći pojam moguće je odrediti kao trajno očuvanje kvalitete života i napretka čovjeka ka novim spoznajama, a koje pridonose povećanju opće kvalitete života, koja proizlazi iz dugotrajnog načina života određenih ljudi na nekom prostoru. Čovjekovo stvaralaštvo tijekom povijesnih mijena moguće je pratiti putem sačuvanih artefakta, stečenih znanja i vještina u vidu kulturne baštine. Kulturna baština u suštini, živo svjedoči o načinu života kojeg je tijekom povijesti razvila određena zajednica, a koji se prenosi s generacije na generaciju, putem običaja, prakse, mjesta, predmeta, umjetničkih izraza, vjerovanja i vrijednosti, koji su tipični za određeno područje, te može imati materijalne (spomenici, arheološka nalazišta, kipovi, slike i dr.) ili nematerijalne (ples, jezik, gastronomija i dr.) značajke. (ICOMOS, 2002.). Kulturna baština sadrži vidljive i opipljive tragove čovjekove prisutnosti i djelovanja od antike (i starije) do nedavne prošlosti, te predstavlja zajedničko bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njegova zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta određene zajednice. Kulturna baština ima za cilj informirati potencijalne posjetitelje (turiste), ali i nove generacije (nasljednike te baštine) o elementima baštine određenog kraja, koji moraju biti nosioci za njima buduće generacije. (John Feather, 2006).
Navedene spoznaje navode na zaključak da kultura u suštini obilježava određeni narod, ili njegove dijelove (regije ili manje aglomeracije pa čak i naselja). Čovjek je uvijek povezan u sustavne cjeline od obitelji, plemena (roda), regije do naroda (nacije) pa na kraju i šire, ali uvijek u suglasju sa svojim životnim okruženjem. Čovjeka određuje njegova kultura - njegovo obilježeno nasljeđe. Čovjek u suštini bez obilježja kao da ne postoji, nije obilježen - ne postoji. Čovjek bez kulture je kao čovjek bez imena i prezimena, njega u suštini nema. Iz navedenih kraćih konstatacija, nameće se zaključak: ljude (čovjeka) određuje kultura, ne materijalna veličina - materijalni imetak. Čovjek u suštini postoji jedino, određuje ga njegovo obilježje koje „nosi“, kao svoje obilježje kojem pripada. Bez novca (materijalnih sredstava) se ne može živjeti, ali ona nisu osnov i temelj života, temelj života (postojanja) je određeno čovjekovom kulturom, odnosno kulturnom baštinom. U trenutku kada čovjek gubi svoj identitet - kulturu (osobnost) u suštini nestaje.
Mi, današnja generacija radno i duhovno sposobnih Dubašljana u Dubašnici, nakon dvadeset i pet godina, opet želimo organizirati Dubašljanske kolejane. Dubašljanski kolejani u suštini su oblik nematerijalne baštine koja ima korijenje u dalekoj dubašljanskoj povijesti, tradiciji i naslijeđenoj kulturi. Cilj organizacije dubašljanskih kolejana je obnova naše tradicije - kulture, želimo se na dnevnoj razini zabaviti, ali u suštini želimo svim srcem zadržati naš djelić kulture i tradicije, jer smo svjesni kada ju izgubimo da smo tim dijelom i mi nestali. Svjesni novih vremena, načina života i rezultata migracija, želimo da se novi stanovnici Dubašnice integriraju u našu kulturu, poručujemo im integrirajte se pomognite da zadržimo našu kulturu - starinu, kako bi i vi našli svoju „novu“ kulturu, kojoj u suštini želite pripadati, jer ste odlučili živjeti sa nama, a mi vas želimo prihvatiti.
Sve navedeno je moguće pronaći u Dubašljanskim kolejanima, kao događaju iznimne kulturne važnosti za Dubašnicu, koja započinje 26. prosinca 2014. i završava sa „Velikim pirom“sredinom siječnja 2015.
Poruka: „svaki Dubašljan je kolejan“, sačuvajmo našu starinu - kulturu - tradiciju - baštinu, kako bi bili jači da ne nestanemo, vi koji nas ne osjećate možda u potpunosti, uključite se u svoju - našu kulturu, jer svaki čovjek bez kulture u suštini gubi svoj identitet, svoj opstanak.

prof.dr.sc. Zdenko Cerović


Nikulike besede o dubašljanskoj narodnoj nošnji

Dubašljanska divojačka i muška nošnja (Ovako su obučeni mladi ki tancaju u folklor) - On ki versi piše je rekal: „Na tom svijetu samo mijena jeste“, ma naša ženska nošnja se je u vrime ko se pameti jako malo prominila. Zato se je muška deboto zatrla. Kako i skoro svagdir po svitu, tako se i u nas razlikuju nošnje mladih neoženjenih judi, od nošanj starijih oženjenih. Tako će nas u Kolejani bit malo obučenih u staru mušku nošnju, u belu košuju ka jima dugi široki rukavi zi nabrani ponši, bez koleta, dugu do pedanj spod pasa, i zi leh jednin botunićen ki se zakuči pod vrat. Na tu košuju se nosi črni koret ki ni preširok. Koret je bez rukavi i dug je malo do spod pasa i zakučuje se zi obični botuni. Pleća čovik ogrne zi šarin facolon ki more bit zelen, črjen al kafen. Facol je poprik složen na tri kantuni, z dva vežen sprida u uzal, a treći lipo pada priko pleć. Muški na glavu nosi beritu. To je vrićasta pletena kapa koj zaprti del bude vežen zi špažićen ki na kraj ima cufić. Š nju se lipo moru pokrit i uši. Mi nosimo široke brageše, u pas stišnjene oko tela. Jako su dumboke i široke na bok, a nogavice finjuju na usko, malo zgor kičice. Skoro pedanj širok i jedan paš dug pas prekriva o pasu dolinji del koreta i gorinji del brageš, i vežuje se na uzal. Mladići vežu uzal na desni, a muži na livi bok i to je jedini sinjal po komu jih se dije more poznat. U muško obukilo naših dedi je pripadal i kafeni kabanić. On je jimil i kapuč tako da ga se nosilo za dažja. Na noge su jimili obujene bele kalcete i postoli na tak. U muško obukilo naših dedi su pripadale i maja od vune za na kožu i duge butande, istešo od vune. Divojaštvo je cvet ljudskoga života, a materinstvo slatki plod toga istoga življenja. Rožica se od ploda razlikuje, tako se po nošnji razlikuje i divojka od žene. Divojka nosi belu košuju zi dugi i široki, na ponši nabrani rukavi. Okolo vrata i na prsa jima široki rakamani kolet. Divojačka košuja je duga do na bedra i mora bit komudna. Spod košuje se na prsa nosila slipica ka se u današnje vrime deboto više i ne dupera. To je na fijuželice okolo vrata vežena pačetvorenasta koltrinica ka čuva prsa od mrzline, sunca i pohotnoga oka. Slipica je zato aš slipi (falsari) celi del obukila. Pod kolet pleća čuva svilni facol kafenkastoga, črjenoga al žutoga kolura. Složen je poprik na tri kantuni. Pod rakam od košuje facol pada do pod pas i ćapan je zi puntapeton za rakam košuje. Divojka nosi črni kamižot ki visi na paranke priko ramena. Kamižot je o pasu uz telo, a doli je širok i napijetan. Rub kamižota jima črjenu traku, a zgor te trake je žuta kordela, i obe gredu sve naokolo kamižota. Od zdola na gori gredu dvi kordele, zelena i modra pa onda gre jedan šik. Šik je otkana uska zlatnožuta ali slebrena kordela. Zgor toga šika gre kordela črjenoga kolura, pak onda opet šik, i onda pri vrhu još dvi kordele, svaka svoga kolura. Zelena kordela je za drmuni i mekote, modra za more, a črjena za našu črjeno zorenu zemju. Tako nakićen kamižot je prava lipota za oko! Divojka na kamižot sprida veže traversu ka je škuromodroga ali črnoga kolura i na rožice. O pasu divojka ima pas od šika ki se zakučuje na šuštine al kučice. Pod kamižot divojka jima na samo telo uski fric, i na njega dva širi frica. Frici su na dno rakamani i štikani da jih je lipo vidit kad se divojka u tanac obraća. Na noge divojke nose črjene kalcete i postoli na basi taki. Divojka će se nakitit zi kolajnicu i medaljicu al zi kolaron od peružin al biserčići. Bogatije nose kordun i na njega veliki križ. Već od jedna nosi i vridan puntapet, a na uši roćine. To su najveć puti morčići, a ka more na njih veže i tombulčići. Ako je divojka očitovana, na prst nosi i mladićev prsten.
Dubašljanska nošnja oženjenih žena u nošnju i muž u veštid (Parićani za Kolejanski pir, najveć pari će zgjedat ovako) - Nošnja žene je diferenta od divojačke nošnje po tomu ča žena na košuju nosi šurku zi na ramena nabrani rukavi. Facol na pleća je škurijega kolura, ma nikad črn. Kamižot žene je manje napijetan od divojačkoga, nima črjeni dolinji rub i nakićen je samo zi dva šika, zlatnin i slebrnin. Traversa je žutoga, slebrnastoga al kafenoga kolura, i jima šiki ki se poklapaju zi šiki na kamižot. Šoto kamižota žene nose po jedan uski i jedan široki fric. Žena nosi črne kalcete i postoli na basi taki. Pristoji njoj se i da se zakiti zi zlaton kako i divojka, ma ona na prst nosi i prsten od očitovanja i vericu od ženidbe. O pasu su nike ženske nosile i kanicu (tkanicu). To je lipi šari pas ki se je vezal z uzlon priko traverse na bok. Nošnji žene pripadalo bi i pokrivalo za glavu ko zovemo rub. To je pednjić širok i paš dug šijalić ki se ovije okolo glave i dupera se samo za fešte. Fanj je šepetan za ga šaldat na glavu i nosit, pak se zapušća. Sagdanji dan su žene nosile košuju, šurku i kamižot bez šiki i kordel, a glavu su pokrivale zi platnenin facolon složenin na tri kantuni, veženin pod kose po letu, a pod bradu po zimi. Danaska žene i divojke nose kraći vlasi pak jih, kad su u nošnju dignu ili spletu u pletenice i stave rožicu na desnu bandu glave. U Kolejani od kih imamo letrati, muški su najveć nosili belu košuju zi škuru šjarpu, škuri veštid i blagdanji postoli. Mladići su bili gologlavi, a muži su nosili škuri klobuk zi ne široke krela. Da se ne zatare užanca, i u ovi Kolejani će veći del muških bit tako obučeni.
Dubašljanska nošnja „črjenica“ i muška nošnja - U Dubašnicu Bogovićeva fameja kih zovemo Bogovci, jima posebojnu, jednu i jedinu nošnju u ku je kamižot od črjenoga tkanja pa je zato zovemo „črjenica“. Bogovci su rekli da su je dobili sprid 250 let i čuvaju ju kako svetinju svoju, i svih nas, a dupera se jušto za blagoslov crikve i kolejanski piri. Mi danaska svih judi ki su nosili brageše, zovemo bragešari. Kuliko smo uspili doznat, zadnji bragešar u Dubašnicu bil je Jive Turčić od fameje Jurovci. Njegov nan je vnuk rekal da je on nosil i roćinicu ka će se kašnje vrnut u nikih muških i bit deboto sablazan. E, sve se tornjuje… Ta Jive Jurovac je umrl pedesetih let pasanoga vika i od ondat nijednomu Dubašljanu brageše nisu svakodnevno obukilo. Pamćenje gana da su pud kraj dvajsetoga vika umrle nike žene ke su za svoje obukilo nosile kamižot na botun. Ne bimo mogli za šiguro napisat ka je bila zadnja, a falit se ne bi otilo. Još i jedna štorija o toj našoj muškoj nošnji. Ona je bez nikakovoga kićenja i lipa je aš je jednostavna. Brageše su široke da ne spućuju čovika, a i kopin je komudan, zato se od onih zi gorinjega kraja i danas more čut na naš račun rečeno malo podsmihjivo reko: - Bodulo fić, široke brageše, mića rit! A mi ćemo reć: - Mi smo Boduli! I smo!

Danijel (Deni) Šabalja - Guštin i Anton (Tončić) Bogović - Jurov


Kolejani - koledva

Kolejani odnosno koleda, koledo, koledva ili koledanje / koledvanje stari je narodni običaj poznat među južnim Slavenima koji se održava između Božića i Sv. Tri kralja. U našim krajevima poznata je u Dalmaciji, Istri, Dubrovniku, ali i u Slavoniji, Hrvatskom zagorju i drugdje, te među Hrvatima u Austriji i Mađarskoj. Nije s potpunom sigurnošću određeno njezino podrijetlo. Većina istraživača povezuju je s rimskim saturnalijama odnosno skupini običaja januarskih kalenda vezanih za obilježavanje Nove godine. Kako god bilo u koledvi se očituje i cijeli niz različitosti i posebnosti što može biti posljedica interferiranja rimskih antičkih i srednjovjekovnih slavenskih običaja. Najviše podataka o koledvi i biranju kralja kod nas sačuvano je iz ranog novog vijeka, tj. razdoblja mletačke uprave u Dalmaciji, ali i ima onih iz kasnog srednjeg vijeka. Po pitanju ishodišta dubašljanskih kolejana treba se vratiti ipak malo dublje u povijest i razložno pretpostaviti neke stvari. U Dalmaciji je poznat narodni običaj biranja kralja koji je imao dvojaku funkciju. Na nekim dalmatinskim otocima on je bio seoski starješina s određenim ovlastima i nadležnostima; u drugom pak smislu radilo se o čisto folklornom običaju. U pogledu Dubašnice stoga pretpostavljamo da običaj biranja kralja potječe iz mletačkog razdoblja i da ima veze s ovdje prisutnima bratovštinama kojima je zadaća između ostaloga bila njegovanje kršćanskoga zajedništva. No, po tome pitanju trebat će poduzeti još arhivskih istraživanja kako bi dobili pouzdan odgovor na podrijetlo i starinu Dubašljanskih kolejana. Za sada sigurno znamo da imaju tradiciju od preko stotinu i pedeset godina. Spomenimo da se koledva spominje i u glasovitom Petrisovom zborniku iz 1468. godine s upozorenjem: Ako ki ide v koledu prvi dan prosinca on' e kako poganin' ki imehu ta običai. Također su poznate: božićne koledve (25. prosinca), stipandanska (stjepandanska) koledva (26. prosinca), novogodišnje koledve (1.siječnja), svetotrikraljska koledva (6.siječnja), koledva sv. Katarine (25. studenog), koledva sv. Mandaline (22. srpnja) te koledva prigodom blagdana Uznesenja Marijina - Velika Gospa (15. kolovoza) - Stomorina.
Raspored koledve - kolejana - opći opis - Prema istraživanju Ivana Milčetića (1853. - 1921.) kolejane u Dubašnici izvodi mladež. Preduvjet za održavanje kolejana jest dobra ljetina jer je od toga zavisilo hoće li se sabrati dovoljno priloga za pir (svečanu gozbu i ples). Također je vrlo važno pitanje postoji li osoba na Dubašnici koja bi bila prikladna da bude izabrana za kralja, ali i kraljicu. Ako su udovoljeni spomenuti uvjeti raširi se glas o održavanju kolejana. Uz prethodni dogovor (i dakako pristanak izabranog) na Sv. Stjepana (26. prosinca), nakon večernje mise, četiri mladića hvataju i dižu izabranog kralja na stolicu i nose ga oko crkve pa sve do njegove kuće. U isto vrijeme se proglašava i kraljica (muška osoba) kojoj je zadaća pomoći kralju u organizaciji kolejana i čuvanju kasnije sakupljenih darova u svojoj kući. Za kraljicu Milčetić pretpostavlja da je možda u početku bila žena od kralja, ali da je u njegovo vrijeme to bio muškarac - ugledan gospodar koji nadzire sakupljene darove, pa i sam obilnije doprinosi. Potom kolejani (mladići) kreću u skupinama po svim selima Dubašnice - i to u razdoblju od Sv. Stjepana do Sv. Tri kralja - te po kućama pjevaju pjesmu (Dubašljansku koledu) u kojoj se ponavlja pripjev koledo (to je riječ iz staroslavenskog, ali latinskog podrijetla) gdje je veselje zaželjevši tako ukućanima sreću i blagostanje ili mole (kod tugujućih), a zauzvrat bivaju nadareni hranom, pićem ili novcem. Kralj mora osigurati prostoriju za pir, ali i sve druge potrepštine te i sam financijski poduprijeti sve što treba. Pir se uglavnom održava na prvu nedjelju iza Sv. Tri kralja. Na piru sudjeluje sama omladina: svaki mladić povede svoju sestru, vjerenicu ili prvu bratučedu (sestričnu). Pirovnjaci se ujutro na dan pira skupljaju kod kralja i svi potom zajedno kreću na sv. misu u župnu crkvu. Parovi stupaju u svečanom odjelu okićeni, a pred njima stupa barjaktar sa zastavom složenom od šarenih rubaca na vrhu s jabukom, a također se nosi i hrvatska trobojnica pred povorkom idu i dva sopca koji sopu na tanko i debelo. Nakon sv. mise tanac, te pir na kojem se mnogo nazdravlja, pjeva, pleše i šali. Kralj kada je iole duhovit, mnogo se ističe, a nazočni su i odličniji ljudi, naročito plovan, još po koji pop, učitelj, načelnik itd.
Dubašljanski kolejani i i njihova koleda (pjesma) - Dubašljanska koledva, tj. pjesma koju pjevaju kolejani, prvi puta je tiskom objavljena u poučnom, gospodarskom i političkom listu Naša sloga 17. prosinca 1879. godine, u podlistku Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju po Istri i kvarnerskih otocih (te su novine tada izlazile u Trstu). Koledvu iz Dubašnice zapisao je i priredio za tisak pop Petar Bogović, mlađi. Potom je ta pjesma iste godine objavljena i u glasovitoj zbirci Hrvatske narodne pjesme što se pjevaju po Istri i Kvarnerskih otocih (Trst, 1879.). Važno je to svjedočanstvo o Dubašljanskim kolejanima i njihovoj tradiciji i prije 1882. godine kada pouzdano znamo da u kolejani bili održani. Dubašljanska koledva bila je potom objavljena i od drugih autora od kojih ističemo Ivana Milčetića (1853. - 1921.) koji ju je publicirao u vrijeme Prvoga svjetskoga rata, 1917. godine u svojoj studiji Koleda u južnih Slavena (Zbornik za narodni život i običaje južnih Slavena 22/1917) i Vjekoslava Štefanića (1900. - 1975.) koji je priređuje za svoju knjigu Narodne pjesme otoka Krka (Zagreb, Nakladni odjel Hrvatske državne tiskare, 1944.).
Dubašljonski kolejani - izabrani kraljevi i kraljice - Na kolejanima 1900/1901. godine kralj je bio Ivan Milčetić Marijan, kraljica Juraj (Jure) Bogović Dorčić a skupilo se oko 30-40 parova. Godine 1920/1921. godine za kralja je bio izabran Pere Bogović Bogovac, kraljicu Pere Milovčić Lucić uz 30 parova. Kralj Dubašljanskih kolejana 1930/1931. godine bio je Jure Radić Merikon, kraljica Anton Bogović Juštov i 50 parova. 1939./1940. godine kralj je bio Tome Milovčić Šimovac i kraljica Tome Juranić uz sudjelovanje 100 parova. Kolejani 1972/1973. godine izabrali su čak dva kralja Pera Bogovića Adova i Ivan Cvelića, a za kraljicu Dinka Barbiša, a bilo je 300 kolejana (150 parova + 30 parova uzvanika). Posebno se pak pamte zadnji Dubašljanski kolejani održani 1988/1989. godine na kojima se skupilo 400 kolejana i gdje je kralj bio Josip (Osip) Sormilić a kraljica Anton Dujmović.

dr. sc. Tomislav Galović

Tražilica

Info.

„Udruga dubašljanski kolejani“
Lina Bolmarčića 9, 51511 Malinska, Hrvatska
mob. 098 990 7892
e-mail. tzo-malinska@ri.t-com.hr
web. www.tz-malinska.hr / facebook
Ivan Šabalja - predsjednik Udruge dubašljanski kolejani i organizacionog odbora

Izdvajamo.

Cilj Udruge dubašljanski kolejani je očuvanje naše domaće dubašljanske narodne tradicije, kulture i etno baštine, obnova narodne nošnje, očuvanje običaja, očuvanje, i „pjevanja po staru“.

Dubašljanski kolejani su stari - narodni običaj, koji se organizirao u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana, sa ciljem čestitanja, skupljanja darova, pjevanja ili molitve, pomaganja onima koji nisu mogli ili nisu bili spremni veseliti se i koledvati.

Dubašljanski Kolejani 2014/15. organiziraju se u tri faze: 1. Javno proglašenje Kralja kolejana i Kraljice kolejana na Dan Sv. Stjepana 26. prosinca, s prigodnom zabavom. 2. Koledvanje po kućama (prikupljanje jela i pića po kućama u svakom dubašljanskom selu). 3. „Veliki pir“ (konzumiranje prikupljenog jela i pića uz prigodni ples i pjesmu).

Biti Dubašljan. To znači pripadati jednom kraju koji baštini ime po dubu. To znači živjeti u skladu sa mogućnostima koje nam naš zavičaj pruža, stvarati egzistenciju svojoj obitelji, temelj budućim pokoljenjima, ostaviti trag u vremenu.

Neka se osjeti pripadnost rodnom kraju, zavičaju, zahvala i ponos na svemu što su nam ostavili naši prethodnici. Budimo ponosni, čuvajmo svoje blago i darujmo ga našim nasljednicima.

Svaki Dubašljan je kolejan ! Sačuvajmo našu starinu - kulturu - tradiciju - baštinu, kako bi bili jači da ne nestanemo, vi koji nas ne osjećate možda u potpunosti, uključite se u svoju - našu kulturu, jer svaki čovjek bez kulture u suštini gubi svoj identitet, svoj opstanak.

Preuzmite!

Web portal,Portal,Općina,Malinska - Dubašnica,Malinska,Dubašnica,Robert Anton Kraljić,Miroslav Topić,Općinsko vijeće,PGŽ,Primorsko-goranska županija,otok Krk,uprava,dokumenti,vijesti,građani,ekonomija,galerija,kontakt,download,preuzimanje