Gospodarstvo

Gospodarstvo Općine Malinska – Dubašnica najvećim dijelom čine dvije djelatnosti : trgovina na veliko i malo, te uslužne djelatnosti (građevinarstvo, popravci itd.)

Stanovništva koje se bavi isključivo poljoprivredom gotovo nema, ali se mnoga domaćinstva bave vrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, govedarstvom, te naročito ovčarstvom za vlastite potrebe ili kao dopunskom djelatnošću ( 2003. godine osnovana je udruga stočara Općine Malinska – Dubašnica, te nedavno osnovana podružnica udruge maslinara „Drobnica“ za područje općine Malinska – Dubašnica).

Na našem području registrirano je oko 150 osoba koje se bave nekom vrstom usluge ili proizvodnje po principu malog poduzetništva, obrta, kućne djelatnosti i slično. U tom prevladavaju usluge, prvenstveno u turizmu (smještaj, ugostiteljstvo, izleti). Ugostiteljstvo zauzima značajno mjesto u gospodarstvu Općine. Prihod od turizma u Općini, osim ugostiteljstva, ostvaruje u značajnoj mjeri privatni smještaj te niz različitih usluga (trgovina, pošta, prijevoz, izleti itd). Zabilježeno je, međutim, značajno pogoršanje gospodarskog stanja u graditeljstvu i ugostiteljstvu u kojem je nominalni gubitak iz godine u godinu povećava. Budući da su vlasnici kompleksa „Haludovo“ zatvorili sve svoje objekte koji ni dosad nažalost nisu doživjeli planirano obnavljanje i podizanje na veću razinu kvalitete, realno je očekivati daljnji značajan pad gospodarske aktivnosti u turizmu, a time i gospodarstvu Općine Malinska – Dubašnica, jer će se taj pad teško kompenzirati s eventualnim daljnjim rastom gospodarske aktivnosti drugih djelatnosti sa sjedištem u Općini Malinska – Dubašnica.

Nepostojanje konkretnih općinskih mjera za poticanje tj. razvijanje malog i srednjeg poduzetništva, te ovakvo stanje turizma očiti je primjer da se gospodarstvo Općine Malinska – Dubašnica ne razvija sukladno raspoloživim mogućnostima. Razlog tome uglavnom je poznat, stoga namjeravamo učiniti sljedeće: proširiti poduzetničke zone , poticati malo i srednje poduzetništvo kroz sufinanciranje poslovnih programa na području Općine Malinska – Dubašnica, subvencionirati kreditiranje prilikom ulaganja u osnovna sredstva i proširenje poslovanja, jače uključivanje lokalne samouprave u rješavanje pitanja „Haludova“, ponuditi razne pogodnosti mladim poduzetnicima s prebivalištem u općini Malinska – Dubašnica (odgode plaćanja komunalnih naknada, prednosti prilikom najma poslovnih prostora ili javnih površina u vlasništvu općine).

Sukladno već navedenom, a u zavisnosti o raspoloživim prirodnim i kadrovskim resursima, osnovne aktivnosti u planiranom gospodarskom razvitku trebaju se usmjeriti na djelatnosti i to: turizam i ugostiteljstvo, kao osnovnu komponentu gospodarstva; upravu, što proizlazi iz predviđene pozicije u sustavu naselja; poljoprivredu, kao turizmu komplementarnu djelatnost, osobito u smislu privođenja raspoloživih resursa tradicionalnim kulturama, okrupnjavanjem posjeda gdje je to moguće i oslanjanjem na proizvodnju zdrave ekološke hrane; ribarstvo oslonjeno na postojeće i nove kapacitete profesionalnih ribara; očuvanje i omogućavanje razvitka tradicijskih obrta ; očuvanje i turistička valorizacija kulturno povijesne (materijalne i nematerijalne) baštine; uslužne djelatnosti i obrtništvo utemeljeno na stvaranju zona malog gospodarstva poduzetničkih “inkubatora” i razvitaka obiteljskih gospodarstava i obrta; stvaranje interesnih udruženja – clustera za turizam i gospodarstvo. U odabiru i poticanju određenih gospodarskih aktivnosti treba protežirati one, koje su stručno utemeljene i dokazane bez obzira da li se radi o radno intenzivnim djelatnostima, tj. onima koje koriste i unapređuju raspoložive prirodne resurse, a koji nisu veliki energetski potrošači, te ne zahtijevaju veće količine sirovina i repromaterijala. Pored navedenog treba voditi računa o stvaranju potreba za radnim mjestima, koja se najvećim dijelom mogu popunjavati iz rezerve radne snage, dijelom doškolovanjem ili prekvalifikacijom. Gospodarske aktivnosti uz određenu međuovisnost gospodarskih subjekata i njihov multiplikativni utjecaj jednih na druge moraju se temeljiti na kvaliteti u odnosu na kvantitetu.


Turizam, hotelijerstvo i ugostiteljstvo 

Turizam predstavlja osnovnu gospodarsku granu na području Općine Malinska – Dubašnica. U osmišljavanje suvremene i atraktivne turističke ponude potrebno je uključiti cijelu lokalnu zajednicu. Turizam – to su ljudi! Turizam i ugostiteljstvo, kao osnovna djelatnost u sadašnjem i budućem razvoju, moraju biti nositelj razvoja, a sve ostale djelatnosti njoj komplementarne moraju je dopunjavati. U turizmu moraju biti postavljeni osnovni ciljevi, a oni moraju biti usmjereni na visoke standarde pruženih usluga. Sukladno navedenom, turizam kao osnovni pokretač razvoja trebao bi doprinijeti povećanom standardu življenja i demografskoj revitalizaciji u odnosu na trenutnu stagnaciju. U tom smislu potrebno je stalno pratiti svjetske trendove turističke potražnje i stvarati prilagodljivi marketinški model na usmjeravanju turističkih potrošača, koji se iz nekadašnje masovne orijentacije na putovanja u novije vrijeme sve više individualno odlučuju za izbor turističke destinacije. Osnovni uvjeti koji utječu na odluku o izboru ljetovališta su: ljepota krajolika, čistoća mjesta i mora, zdrava klima, svojstven ambijent uz maksimalno korištenje naslijeđenih osobitosti, komforan smještaj, dobra i raznovrsna ponuda ugostiteljstva, mogućnost izbora zabave i bavljenja sportom, organizacija izleta, samostalne šetnje po određenim lokalitetima i stazama te cijena smještaja i usluga, ali ne kao primarnog elementa odluke što je u praksi već i potvrđeno, a to je da se najbolje popunjavaju najskuplji kapaciteti i mjesta s raznoraznim sadržajima i kvalitetnim uslugama.

U tom smislu koncept razvoja turizma trebao bi se temeljiti na:

  • rekonstrukciji, modernizaciji i valorizaciji postojeće ponude;
  • izgradnji dijelom novih kapaciteta temeljenih na novim zahtjevima turističkih potrošača uz isticanje ekoloških i kulturnih vrijednosti;
  • poticanje korištenja tzv. zelenih tehnologija u poslovanju u turizmu i ugostiteljstvu (npr. zeleni hoteli) ;
  • poticanje uporabe obnovljivih izvora energije;
  • poticanje poduzetnika za implementaciju međunarodnih standarda kvalitete i okoliša u poslovanje (ISO, Green globe, NATURA 2000, Zeleni pečat, Plava zastava i dr.);
  • uklapanju postojećih i izgradnji novih sadržaja prvenstveno zabavnog i sportskog karaktera;
  • osmišljavanjem i osnivanjem interdisciplinarnog turističko-gospodarskog grozda Dubašnica (cluster).

Realizacija navedenog koncepta može se temeljiti na relativno dobro očuvanom prirodnom prostoru i raspoloživim kadrovskim potencijalima i mogućnosti za školovanje novih potrebnih stručnih kadrova. Pri tome osobitu važnost treba pridati upravo izobrazbi stručnih kadrova. Dakle, potrebno je izvršiti rekonstrukciju i modernizaciju postojećih turističkih kapaciteta u hotelima i apartmanima, te izvršiti dodatna ulaganja u smislu usklađenja sa Zakonom o kategorizaciji udovoljavajući većim standardima. Izgradnja novih kapaciteta na novim lokacijama temeljila bi se na optimaliziranju vrste i kvalitete ponude. Novi sadržaji sigurno bi doprinijeli novoj kvaliteti i “slici” prostora, stoga, pri tome treba posvetiti značajnu pozornost primjeni ekoloških normi i standarda. Ovim novim sadržajima trebalo bi postepeno prijeći sa sezonskog na cjelogodišnje poslovanje, za što postoje potrebni uvjeti, uz prethodnu izgradnju potrebnih sadržaja. Danas na području Općine Malinska-Dubašnica cijelu godinu posluje samo hotel Malin. Naravno, da za cjelogodišnji rad hotela treba imati i goste, a da bi oni došli treba imati i programe koji bi ih animirali na dolazak. Time bi se postojeće korištenje od 65-80 dana povećalo na 130-150 dana i u perspektivi osiguralo umjesto sadašnjih noćenja mnogo više. Iz već navedenog vidljivo je da je gospodarska struktura uglavnom utemeljena na uslužnim djelatnostima: turizmu i ugostiteljstvu, prometu i vezama, trgovini, te upravnim funkcijama, ali neformalno i na proizvodnji i potrošnji hrane. U svemu naglasak mora na prvom mjestu biti na podizanju kvalitete ponude i razvoju međuovisnosti ovih djelatnosti. U okviru uslužnih djelatnosti i obrtništva, razvoj će se temeljiti na onima koje već djelomično postoje i imaju tržišni i profitabilni prosperitet, ali i dijelu visoko razvijenih uslužnih djelatnosti temeljenih na stručnom pristupu i visokoj tehnologiji. U tom smislu podržavat će se razvoj trgovine kao servisa određenim djelatnostima (poljoprivreda, turizam, građevinarstvo i sl.). Pored navedenog treba poticati i razvoj malog poduzetništva, odnosno svojevrsnog poduzetničkog “inkubatora”, u okviru kojega bi se uz prethodno osigurane i infrastrukturno opremljene lokacije mogli graditi razni servisi i mali obrti ulaganjem domaćeg i stranog kapitala. U ovakvoj zoni moglo bi se razvijati i malo obrtništvo temeljeno na oplemenjivanju uvezenih sirovina. U uslužnoj djelatnosti prometa i prometne infrastrukture u okviru lokalnog prometa, smanjivanjem postojeće izoliranosti, razvijala bi se i pomorska djelatnost. Osnivanjem turističkog grozda Naša Vala i gospodarskog grozda Dubašnica, omogućiti će jačanje ekonomskih i komparativnih prednosti Općine kao odgovorne turističke destinacije. Interdisciplinarni pristup omogućiti će da se na jednom mjestu okupe svi zainteresirani dionici u Općini (zainteresirani stručnjaci, znanstvenici, građani, čelnici lokalne uprave ..), te da svojim prijedlozima i iskustvima osiguraju da naša Općina u potpunosti iskoristi svoje razvojne gospodarske i turističke prednosti, te minimalizira svoje nedostatke, poglavito vidljive u nedovoljnoj valorizaciju kulturno povijesne baštine i nekontroliranog razvoja tijekom proteklog razdoblja (nered u prostoru). Grozdovi (Clusteri) Dubašnica i Naša vala će svim zainteresiranim članovima udruge omogućiti lakše pronalaženje financijskih sredstava za ostvarenje investicije, pružiti pomoć pri osmišljavanju marketinških aktivnosti, osigurati edukacije i radionice vezane uz uporabu suvremenih tehnoloških rješenja i međunarodnih standarda kvalitete i ekologije, pružiti će pomoć u pronalaženju turističke i gospodarske niše usklađene s željenom slikom Općine kao društveno odgovorne i održive destinacije.


Mjere za poticanje razvoja turizma

  • razvoj turizma temeljen na interdisciplinarnom pristupu kroz uključivanje lokalne zajednice, turističkih agencija, iznajmljivača i TZ Općine;
  • Potreban temeljan rebranding destinacije – logotip, slogan;
  • Preusmjeravanje ponude prema selektivnim oblicima turističke ponude (Lovni turizam, Ruralni turizam – Etno sela Dubašnice, Kulturni turizam – Porat, Cickino);
  • Poticajne mjere za razvoj eko turističkog naselja – suradnja sa financijskim sektorom i Ministarstvom turizma Republike Hrvatske;
  • Osnivanje gospodarskog gro turističkog grozda Dubašnica (cluster);
  • Poticanje autohtone ponude;
  • Organizacija radionica za privatne iznajmljivače – strani jezici, informatičke radionice;
  • Okrugli stolovi – Odgovorni i održivi turizam, Ekoturizam, Održivi razvoj, Selektivni oblici turističke ponude;
  • Pronalaženje financijskih sredstava za poljepšanje mjesta – projekt “PARKOVI I ŠETNICE MALINSKE”.

Poljoprivreda, stočarstvo i ribarstvo

Poljoprivreda

Kao što je već rečeno u Općini Malinska – Dubašnica stanovništva koje se bavi isključivo poljoprivredom gotovo nema, ali se mnoga domaćinstva bave vrtlarstvom, vinogradarstvom, maslinarstvom, govedarstvom, te naročito ovčarstvom za vlastite potrebe ili kao dopunskom djelatnošću ( 2003. godine osnovana je udruga stočara Općine Malinska – Dubašnica, te nedavno osnovana podružnica udruge maslinara „Drobnica“ za područje općine Malinska – Dubašnica). Stoga ovu web stranicu posvećujemo njima.

Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i za ishranu životinja (zovemo ih hrana), i ostalih tvari kroz uzgajanje biljki i životinja. Poljoprivreda je među najstarijim ljudskim djelatnostima i pošto je ta djelatnost starija od bilo kojeg pisanog dokumenta nije moguće ustanoviti kad je ona nastala. Ali po ostacima i arheološkim nalazima poljoprivreda je nastala negdje u razdoblju od 10.000 do 7.000 pr. Kr. kada se svodila na sakupljanje plodova s grmlja i drveća. Poljoprivredu danas dijelimo na stočarstvo i ratarstvo. U jednu od najstarijih grana poljoprivrede spada pčelarstvo. U novije vrijeme poljoprivredu dijelimo na konvencionalnu i ekološku.

Najbogatija hrvatska regija pšenicom i kukuruzom je Slavonija, u Istri, Hrvatskome primorju i Dalmaciji vinogradarstvo i voćarstvo (smokve, masline) dolazi do izražaja, u dolini Neretve bogate su plantaže mandarina. – Eko poljoprivreda, ekološka poljoprivreda ili organska poljoprivreda (ili biološka) je pojam koji često povezujemo s proizvodnjom zdrave hrane tj. poljoprivrednu proizvodnju hrane u kojoj se ne koriste nikakva umjetna gnojiva, kemikalije i pesticidi (ili čak hormoni). Međutim, pojam ekološke poljoprivrede obuhvaća mnogo više od prije navedenog. To je zapravo koncept održivog gospodarenja koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina, a uključuje sve ekološki, gospodarski i društveno opravdane proizvodno-tehnološke metode kojima se nastoji iskoristiti potencijal određenog gospodarstva. Ekološka poljoprivreda nastoji koristiti sve ekološki prihvatljive alternative za poticanje rasta i suzbijanje štetnika (npr. špricanje otopinom koprive, ručno skupljanje krumpirovih zlatica…). Idealno gospodarstvo je ono mješovitog tipa (koje ima i stoku i bilje), a koje je u većem dijelu neovisno tj. većinu svojih potreba zadovoljava iz vlastitih izvora. Ekološka poljoprivreda također nastoji iskoristiti najbolje što može plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje prinosa i otpornosti biljaka s pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja.

Osnovni pravci i ciljevi razvoja poljoprivrede Općine Malinska – Dubašnica morali bi se temeljiti na optimalnom vrednovanju svih uvjeta za razvoj poljoprivrede i na proizvodnji onih proizvoda za koje već i sada postoji izražena potražnja u okolnom prostoru i široj regiji. Kao najvažniji poljoprivredni proizvodi u ovom trenutku, a i u budućnosti, sigurno će biti vino i ulje koje kao tradicionalne kulture i proizvodi već imaju izraženu potražnju na tržištu i najveći se dio plasira kroz turističku ponudu. Većina se povrtlarskih proizvoda i sezonskog voća za vrijeme turističke sezone dovozi s kopna uz dosta nepovoljne uvjete, a postoje mogućnosti da bi se gotovo sva potražnja za ovim proizvodima u ljetnoj sezoni uz određena ulaganja namiri s ovog područja. Jedna od prednosti poljoprivredne proizvodnje mogla bi biti i “zdrava hrana” s posebnom ponudom u ugostiteljskim objektima za što postoje uvjeti, a sada takve ponude uopće nema.

Kao jedan od načina poticanja poljodjelske proizvodnje, koji bi u budućnosti trebalo uvesti, sigurno je pripomoć u obnovi dijelova zapuštenih polja gdje bi se uz primjenu suvremenih agrotehničkih mjera mogle zasaditi značajne količine mladih sadnica visokorodnih sorti. Sve mjere za pokretanje i poticanje poljodjelske proizvodnje najvećim bi se dijelom oslanjale na obiteljska gospodarstva, koja ne bi trebala postati monokulturna. Potrebno je urediti postojeće i izgraditi mrežu novih poljskih putova do poljodjelskih površina za korištenje mehanizacije (traktora i sl.). Obrađene poljoprivredne površine značajne za uzgoj poljoprivrednih kultura potrebno je zaštititi od izgradnje i po mogućnosti spajanjem i zamjenom određenih površina stvarati veće posjede radi lakše obrade i boljih rezultata. Potrebno je riješiti i pitanje navodnjavanja poljoprivrednih kultura u sušnim razdobljima, te gdje je to moguće ići na stvaranje akumulacije vode u periodima kiša i korištenje navedenih količina u sušnim razdobljima.

Grane poljoprivrede zastupljene u Općine Malinska – Dubašnica su: vrtlarstvo,vinogradarstvo i maslinarstvo.

Vrtlarstvo

Vrtlarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i kultiviranjem vrtnih biljaka (ukrasno bilje, povrće), uređivanjem parkova i vrtova.

Vinogradarstvo

Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem vinove loze i proizvodnjom grožđa. Vinova loza uspijeva u umjerenoj klimatskoj zoni. Na sjevernoj polutci uspijeva otprilike između 30. i 50. paralele. Na južnoj južnoj polutci uspijeva uspijeva između 30. i 40. paralele. Najveći svjetski proizvođači grožđa i vina su Francuska, Italija, Španjolska, Sjedinjene Američke Države, Argentina i dr. Zbog različitosti klimatskih i zemljišnih uvjeta vinogradarska područja Republike Hrvatske dijelimo na dvije regije: Kontinentalna Hrvatska i Primorska Hrvatska. Svaka regija podijeljena je na podregije, vinogorja i vinogradarske položaje. Broj proizvođača vina u Republici Hrvatskoj je 2007. godine bio 16.504 temeljem Upisnika proizvođača grožđa, vina i voćnih vina. Ukupna površina pod vinogradima u Republici Hrvatskoj u 2007. godini iznosila je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 32.000 ha (Izvor: DZS, 2008.).

Proizvodnja grožđa u 2007. godini iznosila je 197.979 tona (Izvor: DZS, 2008.) Najznačajnije sorte grožđa u Hrvatskoj su graševina, malvazija istarska i plavac. Zastupljenost ove tri sorte iznosi 48,09 %. Ostalih 51,91 % čini 37 sorata čiji je pojedinačni udio manji od 3,5 %. (Izvor: Hrvatski zavod za vinogadarstvo i vinarstvo, 2004.). Proizvodnja vina u 2007. godini iznosila je 869.000 hektolitara (Izvor: DZS, 2008.). Od ukupne proizvodnje vina oko 60 % proizvodnje otpada na kvalitetna vina (Izvor: Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, 2007).

Maslinarstvo

Maslinarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i preradom maslina. Uzgoj maslina i proizvodnja maslinovog ulja veže se uz čovječanstvo kroz gotovo cijelu povijest ljudskog roda. Stablo masline je bilo rasprostranjeno diljem Mediterana i utkano je u mitologiju i povijest mnogih zemalja. Dolaskom na Jadran Hrvati od Rimljana postupno preuzimaju praksu uzgoja maslina. Krajem 18. stoljeća maslinarstvo na našim prostorima dostiže svoj vrhunac pa se procjenjuje da se je samo u granicama Dalmacije, koja je bila pod Mletačkom vlašću, uzgajalo čak 20 do 30 milijuna stabala masline. Maslina se prerađuje u za to specijaliziranim uljarama, a preradom se dobija izuzetno zdravo maslinovo ulje. U Hrvatskoj nasadi maslina su rasprostranjeni u Istri, priobalnom pojasu Kvarnera i Dalmacije te na otocima. U posljednjih desetak godina su u maslinarstvu i proizvodnji maslinovog ulja prisutni pozitivni trendovi, što je praćeno značajnijom sadnjom novih maslinika. Ovom pozitivnom trendu u maslinarstvu su, osim sve veće osviještenosti potrošača u pogledu hranjive i zdravstvene vrijednosti maslinovog ulja, ulaganjima u nove tehnologije proizvodnje sadnica i maslinovog ulja doprinijeli državni programi i potpore za ovo područje. Maslinarstvo u priobalnom području ima veliki socijalni i okolišni značaj te revitalizacija proizvodnje maslina i maslinovog ulja predstavlja potencijal za razvitak i obnovu života u priobalju i na otocima kao područjima s otežanim uvjetima gospodarenja, odnosno područjima od posebne državne skrbi. Na podričju naše Općine djeluje Udruga maslinara Drobnica.

Stočarstvo

Stočarstvo jedna od primarnih djelatnost kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu. Stočarstvo se danas definira kao grana poljoprivrede, a po rasnom sastavu najvažniji su govedarstvo, svinjogojstvo i peradarstvo, ovčarstvo, kozarstvo. Stočarstvo se i danas javlja u dva osnovna tipa, to je primarni, samoopskrbni tip raznih polunomadskih i nomadskih plemena sjeverne Afrike i jugozapadne Azije gdje beduinske i neke druge plemenske skupine putuju sa stadima ovaca, goveda, koza i deva u potrazi za pašnjacima.

U tržišnoj poljoprivredi, na području Australije, Meksika, Argentine, a ne tako davno i u dijelovima SAD-a postoji komercijalno-ekstenzivno stočarstvo gdje se bez prevelokog ulaganja na slobodnim pašnjacima uzgaja visoko kvalitetna stoka. Razvoj sekundarnih djelatnosti, napose prehrambene (meso, mlijeko, jaja) i tekstilne industrije (vuna) ovisan je razvijenosti stočarstva (intenzivno stočarstvo), koje time zahtijevaju veća ulaganja i specijaliziranost, odnosno selekcijsku proizvodnju rasplodnih i tovnih životinja u zatvorenom prostoru na farmama, i poboljšanja njihovog rasnog sastava.

Grane stočarstva zastupljene u Općini Malinska – Dubašnica su: govedarstvo i ovčarstvo.

Govedarstvo

Govedarstvo je najvažnija grana stočarstva. Obuhvća uzgoj goveda, bikova, jakova i zebua. Daje važne proizvode, poput mesa, mlijeka, kože, dlake i dr. Najpovoljnija područja za razvoj ove grane su prvenstveno prostrane livade i pašnjaci. Govedarstvo se može izdvojiti kao: mliječno, mliječno-mesno i mesno govedarstvo. Države sa najvećim brojem goveda su Indija, Rusija, SAD, Kina, Argentina i dr.

Ovčarstvo

Ovčarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca i njihovim iskorištavanjem radi dobijanja vune, mlijeka i mesa. U tom pogledu izdavaja se uzgajanje jagnjadi radi mesa i ovaca radi vune. Najpoljovniji tereni za ovčarstvo su pašnjaci i livade, s dosta izvora pitke vode. Države s najvećim brojem ovaca su Australija, Novi Zeland, Kina, Rusija, Argentina, Južnoafrička Republika i dr.

Ribarstvo

Ribarstvo je grana gospodarstva koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne. Ribarstvom se najčešće bave stanovnici primorskih krajeva, kao i oni koji žive uz velike rijeke i jezera. Riba ima veliku važnost u prehrani, jer se u njoj nalazi mnogo bjelančevina i omega-3 masnih kiselina. Riba se izlovljava iz mora, rijeka, jezera i ribnjaka. Ribarstvo ni danas, a niti u budućnosti neće biti značajna gospodarska grana Općine Malinska – Dubašnica, ali obzirom na geografski smještaj i povezanost s turizmom određeni će broj stanovnika u ovoj djelatnosti imati dodatni izvor zarade.

U prošlosti tradicionalna grana, razvojem turizma izgubila je na značenju, ali određenim stimulativnim mjerama može osigurati izvor zarade za određeni broj stanovnika. U ovom trenutku, ova se djelatnost profesionalno obavlja kroz angažman nekoliko obrtnika. Više se temelji na dopunskom izvoru zarade kroz mali ribolov i sportski ribolov. Uz ulov za osobne potrebe, manji dio ulovljene ribe nudi se kao višak na tržištu, ali u sezoni još uvijek ne može udovoljiti svim potrebama. U kontekstu nastojanja da se ova grana gospodarstva unaprijedi moguće je predvidjeti mogućnost organiziranja uzgoja ribe, uz planiranje prostora za organizaciju marikulture. Stoga je za očekivati, da će razvojem turizma jačati i ova grana i u cijelosti sav višak plasirati turističkom gospodarstvu. Razvoj navedenih društvenih djelatnosti mora u cjelini osigurati visok standard življenja.


Poduzetništvo

Poduzetništvo, prema samom određenju pojma predstavlja spremnost pojedinca ili više partnera da uz određeno ulaganje kapitala i preuzimanje rizika uz neizvjesnosti uđe u poslovni pothvat sa ciljem stvaranja profita. To je način gospodarskog djelovanja u kojem poduzetnik odlučuje što, kako i za koga stvoriti i na tržištu realizirazi ulazeći u poduzetnički pothvat na svoj trošak i rizik s ciljem stjecanja dobiti. Često se pojam poduzetništvo povezuje sa upravljanjem malim poduzećima, ali mu neki autori proširuju važenje i na velike organizacije. Bit poduzetništva je u nemiru, stalnom traženju novih ideja, maštovitosti u pronalaženju novih mogućnosti u poslovanju, pouzdanoj intuiciji i procjeni te vještini i borbenosti.

Uvjeti za razvoj poduzetništva:

  • Tržište
  • Konkurencija
  • Slobodna (neangažirana) sredstva
  • Postojanje privatnog vlasništva

Konkretne mjere Općine Malinska – Dubašnica za poticanje tj. razvijanje malog i srednjeg poduzetništva:

  • proširiti poduzetničke zone,
  • poticati malo i srednje poduzetništvo kroz sufinanciranje poslovnih programa na području Općine Malinska – Dubašnica,
  • subvencionirati kreditiranje prilikom ulaganja u osnovna sredstva i proširenje poslovanja,
  • jače uključivanje lokalne samouprave u rješavanje pitanja „Haludova“,
  • ponuditi razne pogodnosti mladim poduzetnicima s prebivalištem u općini Malinska – Dubašnica (odgode plaćanja komunalnih naknada, prednosti prilikom najma poslovnih prostora ili javnih površina u vlasništvu općine).

 (poveznica)PROGRAM POTICANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA OPĆINE MALINSKA DUBAŠNICA


Građevinska područja Općine Malinska – Dubašnica

  • GP-1: Malinska, Radići;
  • GP-2: Bogovići, Zidarići, Milčetići;
    • GP-2-1: Cuklićevo; GP-2-2: Bogovići – istok;
  • GP-3: Rova,
  • GP-4: Porat, Vantačići;
    • GP-4-1: Valica;
  • GP-5: Sveti Vid-Miholjice, Maršići;
  • GP-6: Turčići;
  • GP-7: Kremenići, Žgombići;
  • GP-8: Oštrobradići;
  • GP-9: Barušići, Ljutići;
    • GP-9-1 Ljutići;
  • GP-10: Sveti Ivan, Sveti Anton;
  • GP-11: Sabljići; GP-12: Milovčići.

Poslovne zone Općine Malinska – Dubašnica

  • K-1: Sveti Vid – sjever;
  • K-2: Sveti Vid – jug;
  • K-3: Barušići.

Korisni brojevi i poveznice za poduzetnike i gospodarstvenike

Regionalna razvojna agencija PORIN

  • Milutina Barača 19,
  • 51000 Rijeka

Poduzetnički inkubator Torpedo

  • Milutina Barača 19,
  • 51000 Rijeka
  • tel. 051/634-330
  • fax. 051/634-340
  • e-mail: rraporin@porin.hr

Poduzetnički inkubator Rujevica


Poveznice za poduzetnike

(neodgovaramo za izvore vanjskih poveznica, kao ni za možebitne probleme nastale njihovom uporabom)


 Fondovi EU 

Upiti vezani uz EU fondove

Samostalna služba za informativno-obrazovne aktivnosti