Navodnjavanje Dubašljanskog polja prijeka je potreba današnjeg naraštaja za sigurniju budućnost

Polazeći od povijesne činjenice da je Dubašljansko polje, koje ukupno ima 100 hektara površine, bila gospodarska osnova zapadnog dijela otoka Krka još iz rimskih vremena, navodi na pitanje: je li normalno da su danas ta polja pusta i napuštena i što s tim nekada plodnim i rodnim poljima, a danas zapuštenim poljima, šikarama i šumarcima?

Dubašljansko je polje bilo središte jednoga od krčkih kaštela, sjedište dubašljanskog kaptola, s 12 sela (Dvorani, Selo, Draga Radićeva, Gomilica, Gromačina, …) oko današnjeg Starog groblja, nekadašnjeg središta župe i kaštela. Izvozna je luka do sredine 19 stoljeća bio Porat, a plodovi tog polja hranili su više od tri tisuće ljudi. Izvozilo se žito, ulje i drvo, itd, te je u takvim uvjetima i nastala luka Porat.

 

Turizam traži nove forme i sadržaje

 

Turistička ponuda bez doživljaja, bez sadržaja koji nije utemeljen na lokalnom i neponovljivom događaju, nema perspektive. Ukoliko želimo zaustaviti bezglavi (nametnuti) opasni pravac našega turističkog razvoja koji će uništiti prostor, te uvođenje naše turističke ponude u monokulturu turističke ponude smještaja u bezličnim apartmanima bez doživljaja, moramo nešto pod hitno učiniti za nas same, ali još više za one koji će nas naslijediti u Općini Malinska-Dubašnica. Svi građani naše Općine žele zasigurno pobjeći od opasne spirale nepovratnog propadanja koje je planski uništio bezobzirni veliki kapital prometa nekretninama, koji je i u Malinskoj uhvatio štetno korijenje.

Počelo je od rušenja Vrtače – Željezare, zatim današnje naselje Dub, koje je bezobzirno realizirala tadašnja vlast od sredine 90-ih godina prošlog stoljeća, itd. Slična je bila i ideja s Haludovom, ali nije prošlo, za sada.

Stoga čelništvo Općine Malinska-Dubašnica pritisnuto stvarnošću, a na temelju Studije razvoja Općine Malinska-Dubašnica, koju je usvojilo Općinsko vijeće 2015. godine, traži model i formu daljnjeg pravca razvoja. Sukladno tome, donijete su osnovne smjernice razvoja Općine:

 

a) zaustaviti daljnju urbanizaciju prostora,
b) zaustaviti izgradnju apartmana,
c) zalagati se svim političkim i pravnim metodama za revitalizaciju i ponovnu komercijalizaciju Haludova,
d) poticati svim raspoloživim demografsko-ekonomskim mjerama ostanak mladih ljudi na prostor Općine,
e) poticati i ostvariti materijalnu osnovu za daljnji razvoj poljoprivrede – obnovu, odnosno navodnjavanje Dubašljanskog polja,
f) produljiti turističku sezonu i poticati domaće obiteljsko i srednje poduzetništvo u turističkom gospodarstvu.
 

Turizam kao društvena, ali i posebno gospodarska djelatnost, traži sigurnost i povezanost s više primarnih i sekundarnih djelatnosti, posebno s poljoprivredom (ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo itd.). Upravo uređeni prostori, polja, livade i pašnjaci, voćnjaci, postaju nezaobilazni dio turističke ponude u svim mjesecima, posebno u proljetnim i jesenskim. Plodovi poljoprivrede plasiraju se u domaćim ugostiteljskim objektima (restoranima, hotelima, itd.), i tako postaju dio izravne gospodarske koristi.

Dodana vrijednost od uređenih polja, odnosno od kultiviranih prostora, donosi rezultate upravo turizmu. Uređeni i kultivirani prostori – polja, postaju dio turističke ponude u mjerljivom gospodarskom, odnosno marketinškom smislu. Uređeni okoliš s povrtlarskim kulturama, voćnjacima, pašnjacima, postaju šetališta, prostori za razgled, uživanje, postaju brend.

 

Poljoprivreda, prigoda razvoja kvalitete životau Općini

 

Načelnik Općine Malinska-Dubašnica Robert Anton Kraljić potpisao je ugovor s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča o izradi studije Podloga za razvoj poljoprivredne proizvodnje na području polja Dubašnica. Studija je završena u studenome 2017. godine, i u njoj su utvrđene polazne osnove i mogućnosti revitalizacije poljoprivrede u Dubašljanskom polju.

Učinjene su inventure prostora sa svim polaznim elementima za nastavak projekta koji se temelji na iskustvu naših poljoprivrednika.

Polazeći od odluke Općinskog vijeća koje je prihvatilo navedenu studiju, obavljen je razgovor s direktorima Komunalnog društva Ponikve Krk Franom Mrakovčićem i potom Ivicom Plišićem. Studija i ideja o navodnjavanju dobile su podršku, pokrenuta je inicijativa prema Hrvatskim vodama koje bi iz europskih fondova financirale navodnjavanje Dubašljanskog polja, te se može očekivati izvedbeno rješenje (izvedbeni projekt)  do proljeća 2019. godine. Ponikve bi u suradnji s Hrvatskim vodama osiguralo izvore financiranja za izgradnju sekundarne akumulacije od 10.000 m3 vode iz koje bi se onda spuštala voda za navodnjavanje u Dubašljansko polje. Idejom, studijom i prvim procjenama, obuhvatilo bi se 70 hektara plodne zemlje na kojoj bi se za nekoliko godina osigurala voda i osnovna agrotehnička sredstva za razvoj ratarstva – poljoprivrede.



Područje planiranoga navodnjavanja


Studija je dokazala da Dubašljansko polje ima idealne uvjete za sadnju rajčice, paprike, balancana, blitve, salate, mrkve, cikle, kupusnjača, i ostale ratarske kulture.

Skeptici, a nažalost već ih ima, pitaju se: „Zar ćemo opet kopati?”, i odmah negativno dodaju: „U vrijeme računala, ja neću kopati.” Oni ne shvaćaju da se u današnje doba ručno ne kopa. Suprotno tomu, treba nabaviti modernu tehnologiju i s navodnjavanjem imat ćemo dovoljno vlastite hrane s minimalnim fizičkim radom. Stvorit ćemo potpuno novu sliku gospodarskih mogućnosti naše životne sredine. Dio naših sugrađana, nažalost, krivo razmišlja, ima nazadne ideje i porive te zaboravlja da je hrana bila i bit će osnova života. Moderni turizam može se razvijati u pravcu kvalitete, samo ako uz dobar smještaj možemo ponuditi vlastitu hranu, a k tome još i doživljaj prostora u koji je turist doputovao. Zamislite, bezbroj šetača, biciklista koji prolaze Dubašljanskim poljem, kroz plantaže povrća i mirisnog voća ili žutih plodova žitarica.

Tada će turist doživjeti tu traženu novu turističku ponudu dodane vrijednosti – doživljaj, a domaći čovjek će na licu mjesta prodavati svoje proizvode.

Studija je pokušala odgovoriti i na modele organizacije i povezivanja budućih poljoprivrednika-poduzetnika. Jer, činjenica je da su površine u Dubašljanskom polju u vlasničkom smislu relativno nepovoljne jer je u prosjeku po jednom vlasniku površina relativno mala, svega 2.350 m2. Međutim, to ne priječi  i ne stvara nepremostivi problem. Iskustva iz Italije nas uče da se veoma lako vlasništvo poveže u veće cjeline kada za to postoje tehnički preduvjeti kao što je: voda, cesta, ili tržište, a mi imamo ili ćemo ih uskoro imati, upravo sve te uvjete.

 

Dosadašnji uspjesi dubašljanskih poljoprivrednika

 

O opravdanosti takvih razmišljanja, mogu posvjedočiti dosadašnji dubašljanski mali poduzetnici u poljoprivredi i njihovi uspjesi. Prije svega misli se na maslinare udružene u Udrugu Drobnica koji postižu sjajne uspjehe. Dvije godine zaredom nagrada koju je u New Yorku dobio Branko Jud za najbolje ulje na svijetu, samo je potvrda da mi u Dubašnici možemo doći do najvećih uspjeha u poljoprivredi. Malo i amatersko navodnjavanje maslina u Portu – Rudini, na lokaciji Režići Kitrići, poticaj je i potvrda da je čelništvo Općine krenulo dobrim putem.

Obitelj Ivana Šabalje, sa svojim sjajnim uspjesima u obnovi povrtlarstva u Portu na lokaciji Sad, zasađenih 10 tisuća zelenih salata ili dvije tisuće rajčica, sa skromnijim oblicima navodnjavanja, daju podršku i poticaj odabranom putu za razvoj poljoprivrede. S tim ambicioznim uzgojem rajčice, salate, mrkve, paprike, pokrio je većinu potrebe navedenog povrća u svojim ugostiteljskim objektima, hotelu Margaret i restoranu Bracera.

Obitelj Ivice i Josipa Turčića iz Porta, Branko Jud iz Vantačića, obitelj Mate Šegulje iz Porta u maslinarstvu, ili sjajni uspjesi Antona Cvelića u sadnji i odnjegovanoj mini plantaži aronije u Svetom Antonu, dokaz su da možemo sutra živjeti od poljoprivrede koja mora postati odlična nadopuna turističkom gospodarstvu.

 

Voda će se osigurati

 

Navedeni uspjesi poduzetnih Dubašljana nisu samo plod volje i ideje, već su rezultat odgovarajućih (vlastitih) rješenja u navodnjavanju. Plaćaju vodu iz sustava Ponikva po „normalnim cijenama”, uz ograničenja u potrošnji. Zamislimo da imaju vode koliko im treba i da onda mogu razviti poljoprivredne kulture na danas nezamislivih 30 ili čak 70 hektara. Tržište je osigurano, početna agrotehnička sredstva većina potencijalnih poduzetnika  ima, ali nedostaju voda i radna snaga. Upravo pokrenutim planovima

i idejama čelnih ljudi Općine Malinska-Dubašnica, osigurat će se voda, a onda s odgovarajućim vrednovanjem poljoprivrednih plodova, doći će do mogućnosti zapošljavanja većeg broja ljudi kojima se mora osigurati primjeren životni standard od rada u poljoprivredi.

Svi skupa, građani Općine Malinska-Dubašnica, bili vlasnici zapuštenih polja ili imali dobru ideju, podržimo ove začetnike u obnovi poljoprivrede koji imaju već odlične rezultate.

Podržimo ih, imat ćemo bogatiju životnu sredinu, kvalitetniju turističku ponudu, svi skupa živjeti ćemo bolje. Ne bježimo od posla, ne bježimo od odgovornosti, ne prodajmo zemlju, već ju čuvajmo i privedimo odgovarajućoj namjeni, čemu je stoljećima i služila. Hranila je naraštaje i tisuće ljudi, a sada u vrijeme kada budemo imali i vodu u Dubašljanskom polju, sigurno ćemo živjeti na razini odgovarajućeg standarda Toscane, Tirola, Ticina, ili Ligurie. Podržimo ideju, živimo na svojem, od svojega rada.

prof.dr.sc. Zdenko Cerović

Povezane teme