Sveta tri kralja – Bogojavljenje

Dana 06. siječnja slave se  Sveta tri kralja, koji su nazvani i Svetim mudracima i koji se u zapadnom kršćanstvu zovu Baltazar, Melkior i Gašpar, a prema Evanđelju došli su se pokloniti Isusu nakon rođenja u Betlehemu.

Prema Evanđelju po Mateju, došli su prateći betlehemsku zvijezdu “s istoka” u Jeruzalem, gdje ih je primio kralj Herod kako bi mu rekli gdje se Isus rodio da bi ga mogao ubiti.

Kada su mudraci pronašli Isusa, darovali su mu tri dara – tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju i plemenitu mast, smirnu kao Čovjeku. Nakon toga Bog im zapovjedi da se ne vraćaju Herodu te da se vrate drugim putem u svoju zemlju.


Tri kralja su predstavnici poganskih naroda koje je Bog pozvao u svoje kraljevstvo tako što im je javio da se rodio Spasitelj.

Prema tradiciji, poslije smrti triju kraljeva njihove su relikvije, pošto ih je pronašla sv. Jelena Križarica, odnesene u Carigrad, a odatle poslije u Milano i napokon u koelnsku katedralu u Njemačkoj, gdje su i danas. Koelnsko svetište postalo je središte hodočašća naroda iz mnogih dijelova srednje, zapadne i sjeverne Europe, a ima podataka i o hrvatskim hodočasnicima.

Melkior je zaštitnik putnika i Svjetskog dana mladih, a Baltazar oboljelih od epilepsije. Spomendan se u Katoličkoj crkvi slavi 6. siječnja, kao blagdan Bogojavljenja.





U blagdanu Bogojavljenja drevne liturgije prepoznaju prosvjetljenje, objavu i proglašenje. Kao osobiti čin Isusove božanske objave, počeo se slaviti i njegov prvi čudesni znak na svadbi u Kani Galilejskoj. Kršćanske su crkve uz taj blagdan govorile i o “objavi poganima” budući da su trojica mudraca prepoznati kao pripadnici poganskih naroda.

U Katoličkoj crkvi Božić se počeo slaviti prije Bogojavljenja, a datum Božića bio je 25. prosinca. Kad je potkraj 4. stoljeća uvedeno slavlje Bogojavljenja 6. siječnja, Božić je ostao blagdan Isusova rođenja, a Bogojavljenje spomen pohoda trojica mudraca i Isusovo krštenje.

Nakon Drugoga vatikanskog sabora božićno vrijeme završava prvom nedjeljom nakon Bogojavljenja, pa se na tu nedjelju slavi Krštenje Gospodinovo. Samo Bogojavljenje ostaje i dalje svetkovina Božje objave u kojoj se spominje pohod trojice mudraca, Isusovo krštenje i Isusovo čudo na svadbi u Kani Galilejskoj, gdje se Isus, na početku svojega javnog djelovanja, objavljuje kao onaj koji ima moć pretvoriti vodu u vino, čime posredno naviješta i ustanovljenje euharistije.
Gašpar je izvorno perzijsko ime, a znači ‘rizničar’. Hrvatski oblici imena su Gašo, Gašpo, Gaća, Gašparina. Nijemci ga zovu Kasper, Francuzi i Jaspard, a Englezi Jasper. On je jedan od trojice svetih kraljeva ili mudraca koji su se poklonili malome Isusu. Evanđelje po Mateju ne spominje njihova imena nego ih spominje kao ‘mudrace s Istoka’. Predaja ih naziva svecima iako to nisu u strogome smislu riječi. Tijekom povijesti nastale su mnoge legende o njima. Jedna od njih kaže da ih je pokrstio sv. Toma, apostol. Poslije smrti sve trojice njihove relikvije donose pobožni vjernici u Carigrad. Iz Carigrada Talijani u Milano. Nadbiskup njemačkoga Mainza i kancelar Rimskoga carstva prenio je relikvije iz Milana u Ktfln. One se čuvaju u dragocjenoj škrinji, a nad njima je podignuta prvostolnica. Ona je najljepša katedrala na njemačkom tlu i najveći ures samoga grada. Veliku pobožnost prema njima gaje tamošnji vjernici. O njoj, s velikim oduševljenjem, govori i sv. Petar Faber, prvi svećenik Družbe Isusove. I on je molio njihov zagovor. Oni su prvi predstavnici poganskoga svijeta koji su se došli pokloniti Isusu Kristu. Kraljevi su tako naznačili da je Krist spasitelj svih ljudi, a ne samo Židova. U katakombama su već slikali prizore s njihova putovanja u Betlehem. U početku ih je prikazivano četvorica. Poslije trojica sa svojim darovima. Jedan je donio zlato Kristu kao Kralju, drugi tamjan kao pravom Bogu i treći smirnu za Kristov pokop. Melkior ( hebrejski : ‘kralj svjetla’) je ime drugog od trojice kraljeva, Baltazar je ime trećega svetog kralja. Prvi dio ove riječi, koja na hebrejskom glasi Belšazar, označava glavno babilonsko božanstvo Bel. Drugi dio riječi od glagola štititi. Treći dio označava kralja. Tako bi ime Baltazar u prijevodu glasilo ‘Bel štitio kralja’. Hrvatske inačice su Balto, Bolto, Boltek i Boltina. Likovni umjetnici prikazuju ih zajedno i to obično uz jaslice. Njima u čast podignute su crkve i posvećeni im mnogi oltari. Crkva ih slavi na svetkovinu Bogojavljenja.



TRI KRALJA JAHAHU
Kastav

Tri kralja jahahu
S onih sunčanih stran,
tri dara nošahu,
mir, zlato, tamijan.

Tri kralja dođoše
pred grad Jeruzalem
pitajuć za mjesto
gdje se rodi Isus.

Mariji rekoše:
Zdravo, oj Djevice,
zdravo, oj Majčice,
nebeska Kraljice.

Isus digne ruke,
drago im hvaljaše,
i nebeske dvore
njima obećaše.

MIDI

NOTE (GIF)


Običaji u hrvatskom narodu

Pod utjecajem istočnog kršćanstva, među hrvatskim rimokatolicima razvio se običaj blagoslivljanja vode na blagdan Bogojavljenja, premda je u zapadnoj liturgiji takav obred prvotno vezan uz Uskrs. Ovom blagoslovljenom vodom vrši se blagoslov kuća i obitelji.

Prilikom blagoslova kuća, nadvratnici se označuju slovima „G“, „M“ i „B“ koja označavaju inicijale trojice kraljeva, Gašpara, Melkiora i Baltazara. Izvorno su se ovi inicijali zapisivali na latinskom, pa je umjesto početnoga „G“ stajalo „C“ (Casparus). Tako su inicijali, osim imena kraljeva, označavali i akronim blagoslovne formule: Christus mansionem benedicat, što na hrvatskom znači: „Neka Krist prebivalište blagoslivlja.“ Između inicijala stavljaju se križići, kao znak blagoslova, a oko inicijala upisuju se brojke koje označavaju tekuću godinu. Ranije su se ovi znakovi upisivali kredom, dok se u novije vrijeme češće koriste posebne naljepnice. Konačan izgled natpisa ima oblik 20 G+M+B XX (gdje XX označava zadnje dvije brojke tekuće godine).


Izvor: Katolički tjednik (Mirko Ikić), portal Rastimo u vjeri  i Wikipedia

Povezane teme